U prvoj pripremnoj utakmici Zrinjski je u Međugorju savladao hrvatskog drugoligaša Croatiju Zmijavci rezultatom 5:1. Za Plemiće su u dva poluvremena igrala dva različita sastava, a nakon prvih 45. minuta Zrinjski je vodio rezultatom 3:1.
Golove u prvom poluvremenu postigli su Kiš (dvaput strijelac) i Ćuže. Novi trener momčadi Željko Petrović u nastavku je ispremiješao karte, a Zrinjski je u nastavku zabio još dva zgoditka. U strijelce su se upisali Hrvanović i Sabljić.
I dok se većina premijerligaških klubova bavi igračkom križaljkom, uprizorenje teške mehanizacije pod Bijelim Brijegom za mnoge navijače Zrinjskog najveće je pojačanje Plemića ove zime. Dana 17. siječnja 2024., počele su pripreme za rušenje kultne tribine “Stajanje” (istočne tribine stadiona HŠK Zrinjski) što označava prekretnicu u klupskoj povijesti. Rok za rušenje stajanja je 60 dana. Koliko će zapravo trebati za izgradnju nove tribine, kako će ona izgledati i koje će sve uvjete zadovoljavati još ne znamo. Poslovično, navijači Zrinjskog poučeni nekim dosadašnjim iskustvima i dalje su pomalo rezervirani. No, bez obzira na sve, nova tribina na stadionu HŠK Zrinjski Mostar uistinu jeste veliki iskorak. Nema sumnje da HŠK Zrinjski kao najtrofejniji bh. klub od formiranja PL BiH, a i Mostar kao grad uistinu zaslužuju jedan moderan, lijep i ekonomičan stadion.
No, prije nego što se bacimo na analizu dosadašnjih i budućih projekata red je da kažemo i koju riječ o stadionu.
Stadion pod Bijelim Brijegom odnosno stadion HŠK Zrinjski Mostar kako danas nosi ime izgrađen je sada već davne 1958. godine, kao višenamjenski gradski stadion, s atletskom stazom i rasvjetom. I dalje službeno nosi titulu najvećeg stadiona u Hercegovini te drugog najvećeg u BiH. Sastoji se od zapadne tribine na koju je postavljeno 9000 stolica, a koja je prije postavljanja stolica imala kapacitet od oko 25 tisuća mjesta. U trenutku pisanja ovog članka u tijeku su radovi na rušenju popularnog Stajanja, istočne tribine, na kojoj su do sada bili smješteni najvatreniji navijački mostarskog kluba, popularni Ultrasi iz Mostara.
Završetkom ratnog vihora, u kojem su stadion i stadionski prostor pretrpjeli značajna oštećenja, tadašnja gradska općina Mostar-Jugozapad iznajmila je gradski stadion Zrinjskomu, produljivši potom ugovor o najmu na 110 godina. Odlukom gradskih vlasti, službeno je i promijenjeno ime u Stadion Hrvatskoga športskog kluba Zrinjski Mostar. Stadion se nalazi u samom gradu, a danas nakon nekoliko ‘estetskih zahvata’ ima 9000 sjedećih mjesta od čega oko 800 natkrivenih.
Prvi projekt obnove stadiona
O rekonstrukciji i obnovi stadiona stidljivo se pričalo od samih početaka obnove kluba, no prvi pravi projekt ugledao je svijetlo dana s najavama o kandidaturi Bosne i Hercegovine za organizaciju Europskog prvenstva 2008. godine. Mostar je trebao biti jedan od gradova domaćina, a čast da napravi projekt imao je poznati mostarski arhitekt Marijan Antunović. Stadion (čije idejno rješenje možete vidjeti na slici ispod) trebao je imati kapacitet od 30.000 sjedećih mjesta, a bio je tada projektiran po svim najnovijim standardima UEFE. Danas bi projekt, budući da je projektiran prije izgradnje kampusa tražio određene izmjene. Kako je tada pisao portal hercegovina.info, Antunović je vodio računa o udobnosti, sigurnost, VIP prostorima, mjestima za osobe s invaliditetom, osvjetljenju, televizijskomu snimanju i multilateralnomu pokrivanju prostora kamerama. Računao je na parkiranje, izradbu naputaka na ulaznicama, na prostore za policiju, vatrogasce i hitnu pomoć, planirao je sobe za brzoglasno središte, javni sustav izvješćivanja, zaštitarsku službu i prvu pomoć, ali i za izgradnju digitalnih semafora, čak i heliporta.
Projektom je predviđeno poništenje atletske staze i pomoćnoga igrališta, a zahvati su podijeljeni u četiri etape. U prvoj bi bile srušene istočne tribine, te izgrađene nove, natkrivene, s poslovnim prostorima u utrobi. Druga bi etapa donijela izgradnju južnih tribina, sa 6000 mjesta, te izgradnju podzemne garaže i nadzemnoga parkinga, s po 200 parkirnih mjesta. Za treću je etapu predviđena temeljita obnova postojećih zapadnih tribina i izgradnja sjevernih, s 19 tisuća mjesta, kao i gradnja poslovnih prostora i nove podzemne garaže, s dodatnih 200 parkirnih mjesta. Četvrtom je etapom obnova igrališta, dimenzija 120×90 cm, s izgradnjom novoga drenažnog sustava.
Nažalost od kandidature nije bilo ništa, pa je priča o rekonstrukciji stadiona polako pala u zaborav.
Desetljeće poslije javljaju se nove ideje o rekonstrukciji i proširenju
Projekt možda jeste otišao u zaborav, no navijači Zrinjskog su godinama i dalje isticali kako je Zrinjskom i Mostaru potreban novi i bolji stadion, neovisno o Europskom prvenstvu. Tema je to koja se u navijačkim i gradskim kuloarima uvijek rado spominjala i komentirala, a navijači su se potajno nadali da će njihov Zrinjski uistinu dočekati taj dan. Kontinuiranim i sve uspješnijim izlascima Zrinjskog u Europu postalo je jasno da mostarski stadion ne zadovoljava sve Uefine standarde, te da su konstantna ulaganja u modernizaciju zapadne tribine tek ‘gašenje požara’ kako bi se u Europi mogla odigrati tek pokoja utakmica. Jedina značajna rekonstrukcija tribina stadiona jeste ona iz 2015. godine kada je na zapadnoj tribini izgrađena potpuno nova VIP loža kao i krov na sektoru C (središnji sektor zapadne tribine).
Sve uspješniji te organizacijski sve stabilniji, klub je pod vodstvom Danka Šulente postao sinonim za uspješno vođenje kluba u BiH, no infrastrukturalno se nije uspjelo otići korak dalje. Razumljivo, jedan takav projekt iziskuje veliki novac, a bez pomoći države i grada izgradnja stadiona praktički je nemoguća. No, od 2018. pa sve do početka prošle godine, ideja o rekonstrukciji ili stvarnom ulaganju u stadion polako je sazrijevala i poprimala sve konkretnije obrise. Već 2018. godine pojavili su se prvi idejni projekti vezani za izgradnju istočne tribine (vidi slike ispod) no do 2023./2024. godine sve je ostalo na “ideji”. Ovaj projekt iz 2018. godine ujedno je predviđao i pomjeranje samog terena prema zapadnoj tribini.
U međuvremenu se u javnosti spekuliralo o obnovi i prilagođavanju zapadne tribine. O tome je u nekoliko navrata govorio i predsjednik kluba Denis Lasić, a prvotna ideja bila je približavanje terena zapadnoj tribini te kasnije i izgradnja ostalih tribina. No, od približavanja terena zapadu na kraju se odustalo što je bilo jasno i nakon rekonstrukcije travnjaka (slika koja se vezivala za rekonstrukciju zapadne tribine – vidi ispod).
2024. godina – prekretnica kada govorimo o Zrinjskom u kontekstu infrastrukture
Trebalo je proći gotovo 20 godina od prvog projekta arhitekta Antunovića do toga da teška mehanizacija dođe na stadion Zrinjskog. 2023. godina je bila najuspješnija godina za Zrinjski, dvostruka titula i sjajna prezentacija u Europi utjecali su na to da se Zrinjski debelim slovima upiše na europsku sportsku kartu. No, u istoj godini svjedočili smo i da se o našem stadionu pisalo ne baš u superlativima. Sve to bio je dovoljan razlog da se uprava kluba odluči na ozbiljan infrastrukturalni projekt – izgradnju moderne istočne tribine na mjestu današnjeg Stajanja.
U javnosti je već neko vrijeme prisutan idejni projekt koji je za klub izradila tvrtka Ars Studio i koji sugerira da će na mjestu nekadašnjeg Stajanja ‘niknuti’ prava moderna tribina. No, zasad (bar službeno) nedostaje projekt koji bi tretirao čitav kompleks stadiona, odnosno projekt koji bi nam pokazao kako bi taj stadion izgledao u konačnici, barem na idejnoj razini. Iskustva iz okolice nam govore da stadioni s parcijalnim projektima su jako podložni greškama koje u konačnici puno skuplje koštaju nego sama izrada projekta.
U međuvremenu su iz kluba za Radioteleviziju Herceg-Bosne novi projekt prokomentirali i Mario Pandža te Denis Lasić. Prema njihovim riječima nova tribina bi trebala imati kapacitet od nekih 4 tisuća sjedećih mjesta. Radovi će se odvijati u fazama, a tribina će u konačnici zadovoljavati sve potrebne standarde Uefe. Čitav projekt trebao bi u konačnici koštati oko 11 milijuna KM. Za bh. prilike ogrman novac, no uprava kluba je svjesna koliko će Zrinjski profitirati od nove tribine.
Da stvar stavimo u perspektivu, pogledajmo i recentne projekte te cijene drugih stadiona u okruženju (ili u malo daljem okruženju). O tome smo porazgovarali i s dvojicom mostarskih građevinskih inženjera koju su nam potvrdili da cijene uistinu mogu varirati, od 1184,00 eura u Srbiji pa sve do 6151 € po sjedištu u Hrvatskoj. Objasnili su nam i da na cijenu utječe jako puno faktora od samih apetita investitora, stanja tržišta u određenoj državi, perioda gradnje, prateće infrastrukture poput dodatnih terena, pristupnih cesta itd. Da bi se ti razlozi dobro objasnili potrebno je puno dublje ući u svaki zaseban projekt, a cilj ovih brojki nije to, nego pokazati da je cijena izgradnje stadiona sve, samo ne jeftina. (pogledajte tablicu.)
Zrinjski zaslužuje bolje uvjete
Navijači bi voljeli da Zrinjski pored vrhunskih rezultata ima i odličnu infrastrukturu. No, treba biti realan i reći da Zrinjski za izgradnju jedne tribine treba izdvojiti pravo bogatstvo za bh. uvjete. Zato, pored same uprave koja je već pokazala da je u nekim segmentima jako agilna i uspješna, Zrinjskom je potrebna sinergija svih drugih čimbenika, kako onih političkih tako i društvenih da se projekt izgradnje istočne tribine privede kraju u nekom razumnom roku.
Prije svega, potrebna je stvarna podrška države, županije i grada, a onda i svih ostalih. Zrinjski je posljednjih godina najuspješniji sportski kolektiv Bosne i Hercegovine, Hercegovačko-neretvanske županije i grada Mostara. U sportskim okvirima, nogomet je najgledaniji sport današnjice i marketinški najprimamljiviji i o tome itekako treba voditi računa. Pored toga, projekt od iznimne važnosti trebale bi prepoznati i vlasti u Hrvatskoj te ga honorirati onako kako Zrinjski, Mostar i navijači kluba to i zaslužuju.
U konačnici, da sumiramo, smatramo da je projekt modernizacije stadiona zapravo projekt oko kojeg se moraju ujediniti svi faktori. Ujedno, to je projekt koji će Zrinjskom dugoročno donijeti jako puno. S rušenjem kultnog Stajanja napravljen je samo početni korak, a navijači Zrinjskog neće biti mirni dok se s istočne tribine ne začuje huk navijača.
13. siječanj 2024. „Gotovo je, to je to. Igrački kadar je kompletiran.“, izjavio je Željko Petrović na pitanje o dolascima novih igrača u Zrinjski. No, je li ipak prerano za takvu izjavu? Možemo li u potpunosti vjerovati Željkovim riječima ili je ipak riječ o blefu?
Najbolje je da odgovor na to pitanje pokušamo pronaći sami, tj. analizom cijelog kadra po pozicijama.
VRATARI
Teza da se kockice za Europu slažu u zimskom prijelaznom roku u ovom slučaju itekako ima smisla jer je Marku Mariću prošlosezonsko proljeće jako dobro došlo da potpuno spreman dočeka najvažnije utakmice. Osim što je značajno popravio igru nogom, svojim je obranama u grupnoj fazi Konferencijske lige skrenuo pozornost na sebe, a već su se ove zime mogle načuti glasine o navodnim ponudama sa zapada. Koliko su te glasine točne, u ovom trenutku ne znamo, no klub je uradio najbolji mogući potez i potpisao Gorana Karačića, čijim se dolaskom sasvim sigurno priprema teren za Marićevu prodaju, bila ona sada ili na ljeto. Zrinjski je jesenas pri sastavljanju popisa igrača za Europu na teži način naučio koliko je život težak kada klub nema dovoljan broj igrača iz omladinskog pogona, tako da Karačićev dolazak još više ima smisla.
„Tricu“ već tradicionalno drži Antonio Soldo, a Anis Sefo koji i nema bogzna kakvu perspektivu u klubu uvijek može dobro poslužiti kao obavezni U21 igrač na klupi.
STOPERI
Izgleda da na stoperskim pozicijama neće biti toliko turbulentno koliko se očekivalo, ali ne bi bilo loše što skorije djelovati oko nekih pitanja.
Prva točka je stanje Hrvoja Barišića koji ne igra od rujna iz dobro poznatih razloga. Ne treba ni trošiti riječi koliko bi značio njegov pravi povratak, posebno zbog njegove vizije igre, to jest igre nogom i gradnje napada. No, ipak se čini da na putu njegovog oporavka i dalje stoji nekoliko prepreka.
Druga točka je stanje Slobodana Jakovljevića koji kao da svake pripreme muku muči sa ozljedama, a već drugu sezonu u nizu propušta 10-ak utakmica, uglavnom na samom početku sezone. Zbog svog utjecaja na ekipu i renomea kojeg ima u ligi, očekuje se potpisivanje novog ugovora. No zbog poznatih problema koje muče nekad standardni stoperski par (Jakovljević, Barišić) i zbog činjenice i da su godinu dana stariji, nije nerezonski početi pripremati i mlađe snage.
Treća točka je sudbina Stipe Radića koji je imao pune ruke posla u grupnoj fazi (zbog koje je na kraju krajeva i došao) i za kojeg sigurno već postoje ili će postojati upiti. Želimo vjerovati da će Zrinjski zaraditi rekordnu sumu od njegovog transfera zbog spomenutih igara u Europi, ali i zbog CV-a u Belgiji i Nizozemskoj koji može podebljati krajnji iznos.
Matej Senić spada u kategoriju igrača koji su strpljivo čekali i dočekali svoju priliku, ali je također igrač čiji će se status rješavati u bližoj budućnosti jer ulazi u zadnjih pola godine ugovora. Mišljenja smo da bi za klub bilo dobro da produži ugovor jer se na tržištu neće uvijek moći novi „Radići“, a Senić je dokazao da može uskočiti i kada je duže vremena van ritma.
Marin Magdić se nakon gotovo punih 8 mjeseci vraća treninzima. Ozljeda koja se u prvi mah nije činila (pre)ozbiljnom na kraju se pretvorila u pravu agoniju. Primjera radi, neki su se igrači nakon loma noge vraćali u kraćem periodu. Iznad njegovog stanja i forme stoji veliki upitnik, ali pripreme bi trebale ponuditi bar dio odgovora.
LIJEVI BEKOVI
Proteklih nekoliko sezona Zrinjski je u potrazi za dugoročnim rješenjem na poziciji lijevog beka, a tu su poziciju u protekloj polusezoni pokrivala čak četiri različita igrača. U Zrinjskom su se nadali da će dovođenje Luke Marina, koji je iza sebe imao kontinuitet igara u HNL-u, riješiti problem, no već nakon 6 mjeseci on je postao „bivši“ (op. Polusezonu će provesti u momčadi Širokog Brijega kao posuđeni igrač).
Koliko Zrinjski već dugo luta sa lijevim bekom pokazuje činjenica da je nakon povlačenja Pere Stojkića (siječanj 2021.) kroz klub prodefiliralo devet prirodnih lijevih bekova. Poučeni starim primjerima, ne usudimo se davati nikakve prognoze za Filipa Brekala (deseti) i Sebastiana Cordu (jedanaesti), ali u teoriji super zvuči kada se u par dana dovede igrač iz kategorije zaštićenog godišta i igrač iz konkurentnije lige nego što je PLBiH, a obojica iz sebe imaju određeni kontinuitet.
DESNI BEKOVI
Pozicija desnog beka je već treću godinu u nizu jedna od najvećih snaga Zrinjskog zahvaljujući Josipu Ćorluki. Jedan je od onih koji ima ugovor do kraja sezone, ali će za par mjeseci napuniti 29 godina i ne bi bilo iznenađenje da pokuša uhvatiti zadnji vlak za inozemni transfer jer karijera nogometaša neće trajati vječno i dobar ugovor je uvijek prioritet. Ne treba ni spominjati koliko bi njegov dolazak otupio napadačku oštricu Zrinjskog jer je teško i izbrojati koliko je imao asistencija i predasistencija nakon ubačaja sa desne strane. No, o tom potom, izvjesno je da će na proljeće biti jedan od važnijih igrača u lovu na banjalučki Borac.
Kerimu Memiji konačno želimo da bude lišen obaveza na lijevom beku, a to će značiti da sve ide po planu. Memija je provjeren nogometaš koji se u Zrinjskom gotovo pa „udomaćio“ na poziciji lijevog bočnog igrača.
DEFENZIVNI VEZNJACI
Dolazak Igora Savića bi trebala biti velika stvar i ozbiljno pojačanje u nastavku sezone, a svi se dobro sjećaju koliko je koristan na obje strane terena, a posebno pri izgradnji napada kada se spušta duboko po loptu. Istina, zadnja godina i par mjeseci nisu bili uspješni za njega, ali prilagodba ne bi trebala biti preduga. Uz njega, svi konačno očekuju i pravog Filipa Bradarića nakon kompletnih priprema. Zrinjski od njega nije dobio gotovo ništa, ali je, za razliku od nekih, u nekoliko europskih utakmica pokazivao želju i autoritativno se ponašao u veznom redu.
Damir Zlomislić ulazi u zadnju fazu svog ugovora, ali vrijedno ga je imati u svlačionici. Zlomislić je igrač koji zna imati dosta amplituda u igri – od očaja protiv Zvijezde do blistanja protiv Aston Ville i Sarajeva u samo dva tjedna. Nije on još za staro željezo te je vrlo lako moguće i da produži ugovor.
CENTRALNI VEZNJACI
Prvi centralni veznjaci bi i u nastavku trebali biti Dario Čanađija i Antonio Ivančić, ali problem bi moglo stvarati pravilo o zaštićenom godištu koje ih je u pravilu razdvajalo na terenu. Tijekom prvog dijela sezone nisu imali problema sa fizičkom spremom i ozljedama, a vukli su ekipu i u kvalifikacijama i u Konferencijskoj ligi u grupnoj fazi. Nažalost, traženje pozicije za Kiša i pravilo U21 je Ivančića često znalo ostaviti na klupi, a koliko je važno da su zajedno na terenu pokazuje činjenica da su dvije najlošije ligaške utakmice Zrinjskog u sezoni bile protiv Veleža (bez Ivančića) i protiv Zvijezde (bez Čanađije, a Ivančić je igrao zadnjih pola sata).
Tarik Ramić je imao mjesec dana jako dobrih igara kada je Zrinjski povezao 5 ligaških pobjeda i pokazao je da je talentiran i da se može na njega računati. No, nakon crvenog kartona u Posušju psihološki je ozbiljno pao. Uslijedilo je „petljanje” protiv Veleža nakon kojeg Zrinjski prima gol, a istu stvar radi i protiv Širokog. Utopio se u sivilo protiv Zvijezde i bilo je jasno da je vrijeme za drugu U21 opciju. No, smatramo da Ramić u budućnosti još „može dati ruke“ Zrinjskom.
Dolazak Luke Lukanića se mogao pokazati kao pun pogodak da je uspio dobiti bh. putovnicu, ali nažalost nije imao tu mogućnost pa nije ni imao prostora za dobiti više prilika, tako da njegova posudba izgleda kao copy – paste posudbe Miljana Vukotića. Klub ga je džentlmenski zadržao budući da je za u kolovozu za Dinamo odigrao 11 minuta u Kazahstanu, a za Zrinjski je upisao 45 minuta u Tuzli pa više ne može raditi transfere.
KRILNI NAPADAČI
Zrinjski na krilnim pozicijama može imati dosta širok i raznolik arsenal, ali U21 pravilo koči dosta toga.
Mario Ćuže je jedan od onih koji je bez problema igrao u ritmu četvrtak – nedjelja i sasvim je sigurno najkompletnije krilo Zrinjskog. Istina, ove je polusezone izostao golgeterski učinak, ali je njegova disciplina i taktička zrelost jako važna. Kada u proljetnom dijelu sezone raspored bude „mačji kašalj“ u odnosu na jesen, svi očekujemo da Ćuže opet upali „turbo mode“, baš kao i prošle sezone.
Matija Malekinušić je u Mostaru prošao put od trnja do zvijezda. Izrastao je u klupskog vojnika i njegove će se utakmice u Europi dugo pamtiti. Ne zaboravite da je protiv AZ-a pogodio stativu nakon koje je Kožulj loptu pospremio u praznu mrežu, protiv Legije mu je poništen (neki će reći regularan) gol, nakon Nizozemske je uvršten u tim kola, a protiv Aston Ville zabija gol kola, klubu donosi koeficijent 9.500 i u klupsku kasu posprema 166.000 eura. Otežavajuća okolnost je pravilo o zaštićenom godištu zbog kojeg bi vrlo lako svoje minute mogao čekati sa klupe. Nesumnjivo, igrač koji je najviše napredovao protekle jeseni.
Aldina Hrvanovića se dosta podcjenjivalo zbog kluba i lige iz koje je došao, ali je taj „low cost“ transfer uspio. Zbog pravila o zaštićenom godištu više je prilike za igru imao u grupnoj fazi Konferencijske lige nego u Premijer ligi BiH, što je besmisleno. U slučaju da jedno krilo i u nastavku sezone bude moralo biti „žrtvovano“, situacija za njega neće biti baš najbolja, a to je stvarno šteta jer je igrač koji unosi posebnu energiju.
Ivan Jukić je definitivno izgubio status u ekipi kakav je imao nekada, polako je pao u drugi plan i teško se iz takve situacije izvući kada je situacija sa krilima „zakrčena“ iz već navedenih razloga. No, smatramo da ima ponuditi još štošta.
Dolaskom Sebastiana Corde i Filipa Brekala, Mario Tičinović će se vratiti na desno krilo. Godine idu, ozljeda je sve više, a oporavci sve dulji. Nije najbolje ušao u sezonu i dosta je to izgledalo tanko na krilu, ali mu je silom prilika lijevi bek odlično odgovarao. Brzo je uhvatio bekovski ritam, ali je još brže nastradao. Pitanje je hoće li se ikada vrati u stari ritam jer ozljede definitivno uzimaju maha. No, Tića nikako ne treba prerano otpisati.
Franko Sabljić bi u ovoj konkurenciji bio definitivno posljednja opcija na krilu, ali ga pravila natjecanja guraju u prvi plan. Ako negdje postoji prostor za novi transfer, to je sigurno krilo ispod 21 godine sa putovnicom Bosne i Hercegovine.
NAPADAČI
Željko Petrović će ispred sebe, uz lov na Borac, imati još jedan ozbiljan izazov, a to je upravljanje karakterima Nemanje Bilbije i Tomislava Kiša. Koju će formaciju odabrati? Mogu li biti zadovoljni i jedan i drugi, a da se to na igri i rezultatu ne osjeti? Neka su to od pitanja oko kojih će novi trener imati dosta posla.
Realno je očekivati da se pored Nemanje Bilbije neće naigrati niti jedan napadač ma kako se god zvao i prezivao. Bilbijine zamjene su u pravilu „osuđene“ čekati njegove kartone ili ozljede kojih, hvala Bogu, nema nikako. Pravi profesionalac koji uvijek želi igrati i pobjeđivati, ali bi ponekad bilo dobro da netko (trener) može biti taj autoritet da ga tu i tamo, izvadi iz igre (i odmori).
Tomislav Kiš je genijalan igrač koji u svakom trenutku može podvaliti pravu loptu ili zabiti i gotovo da više nema igrača njegovih karakteristika koji je financijski dohvatljiv Zrinjskom. Također, igrač je koji se teško mirio s ulogom Bilbijine rezerve, pa je Rendulić bio „primoran“ mijenjati svoju nogometnu filozofiju i naći mu mjesto na terenu što je, uz pravilo U21, dovelo do nereda među hijerarhijom u veznom redu.
Kada se na kraju podvuče crta, kadar je vrlo dobro popunjen, nitko o važnih igrača (za sada) nije napustio klub, vezni red je ojačan Savićem, a lijevi bek Cordom i Brekalom.
Mjesta bi se uvijek trebalo naći za igrače iz kategorije zaštićenog godišta, a posebno bi bilo dobro da konkurenciju dobiju i Sabljić i Ramić na svojim pozicijama. No uvjetima u kojima Zrinjski egzistira i s obzirom na stanje na tržištu to nije nimalo lagan posao.
Za konkretan zaključak i bez obzria na trenerove riječi smatramo da se Zrinjski neće zaustaviti samo na četiri dolaska i da se do kraja prijelaznog roka može očekivati (bar još) jedan dolazak.
Gotovo dva mjeseca nakon objave natječaja o rušenju kultne tribine Stajanje (istočne tribine stadiona HŠK Zrinjski) krenuli su pripremni radovi na rušenju iste. Rok izvođenja radova je 60 dana od dana potpisivanja ugovora.
Kako saznajemo, prvo će biti srušena ograda prema nogometnom travnjaku, a na mjestu sadašnje ograde bit će postavljena konstrukcija koja će ograditi i osigurati budući građevinski prostor, te ujedno štititi i travnjak (te igrače).
Tribina Stajanje godinama je bila dom najvjernijih i najvatrenijih navijača Zrinjskog – Ultrasa. Prema neslužbenim informacijama, na mjestu Stajanja trebala bi ‘niknuti’ nova i moderna tribina koja će zadovoljavati sve Uefine standarde.
U godini iza nas HŠK Zrinjski ostvario je zapažene rezultate na domaćoj, ali i na europskoj sportskoj sceni. Dobri rezultati u europskim natjecanjima te sjajna prezentacija Zrinjskog u Konferencijskoj ligi povećali su cijene nogometaša Zrinjskog. U prosincu prošle godine, ugledna stranica koja se bavi procjenama cijena nogometaša širom svijeta Transfermarkt objavila je listu najskupljih igrača u bosanskohercegovačkog Premijer ligi.
Sukladno očekivanjima HŠK Zrinjski Mostar najskuplja je momčad Premijer lige Bosne i Hercegovine. Prema posljednjim ažuriranjima, momčad Zrinjskog vrijedi oko 10.10 milijuna eura, za oko milijun i pol eura više od momčadi FK Sarajeva. Zanimljivo, Zrinjski je prvi put u svojoj povijesti ‘probio’ granicu vrijednosti od 10 milijuna eura te je ujedno prva momčad iz Premier lige kojoj je to uspjelo u posljednjih pet sezona. Prije toga Sarajevo je u dva navrata uspjelo premašiti tu ‘magičnu vrijednost’.
Zanimljivo, i ove godine na ljestvici najvrijednijih nogometaša dominiraju upravo Zrinjski i Sarajevo. Zrinjski u top 10 najskupljih nogometaša ima čak petoricu, Sarajevo četvoricu, Borac jednog. Najskuplji igrač Zrinjskog je Mario Ćuže, sjajni 24-godišnji krilni igrač koji je s Plemićima na početku ove sezone potpisao četverogodišnji ugovor. Upravo Ćuže i Oliveira dijele prvo mjesto najskupljih nogometaša Premijer lige BiH. Njihova procijenjena vrijednost je 1 milijun eura.
Foto: Transfermarkt.de / Lista najskupljih nogometaša Premijer lige BiH
Zrinjski među top 10 još ima sjajnog Stipu Radića čija je vrijednost procijenjena na 800 tisuća eura, no mnogi će se zakleti da je u ovom trenutku upravo Radić najvrjedniji eksponat ne samo Zrinjskog, nego i Premijer lige BiH. Odmah iza Radića su Nemanja Bilbija koji i u 33-oj godini svog života neumorno trpa mreže protivnika. Njegova vrijednost je procijenjena na 700 tisuća eura. 100 tisuća eura manje, odnosno 600 tisuća eura vrijednost je već godinama pouzdanog desnog beka Plemića – Josipa Ćorluke. Upravo njemu Bilbija može zahvaliti na golovima. Ćorluka u protekle dvije sezone na svom kontu ima čak 21 asistenciju. Jednako vrijedi i ove jeseni sjajni Marko Marić, golman s bundesligaškim iskustvom i čovjek koji je ovu jesen pokazao da je uistinu odličan golman. Listu nogometaša Zrinjskog u top 10 najskupljih igrača PL BiH zatvara Tomislav Kiš, čija je vrijednost procijenjena na pola milijuna eura.
Neki igrači vrijede (puno) više
Osim gore nabrojane petorice najvrjednijih igrača Zrinjski u svojim redovima ima nekoliko igrača na čiju prodaju u budućnosti može računati. No, vratimo se malo vrijednosti igrača. Po 400 tisuća vrijede bivši hrvatski reprezentativac Filip Bradarić, povratnik u redove Plemića Igor Savić te mladi Tarik Ramić, čija je forma ovu jesen oscilirala. Odmah ispod njih s vrijednosti od 350 tisuća eura je pouzdani veznjak Dario Čanađija, a jednako vrijede i Kerim Memija, Antonio Ivančić te Matija Malekinušić.
Upravo za potonjeg igrača smatramo da je cijena ‘nepravedno niska’. Naime, iza Matije je odlična jesen, a on je ujedno i igrač koji je proteklu polusezonu u Zrinjskom pokazao i najveći napredak. Krilo koje vrlo dobro obavlja i obrambene zadatke, borben i zahvalan nogometaš koji je golom protiv Aston Ville okrunio vrlo vjerojatno i najbolju jesen svoje dosadašnje karijere. Nije tajna da je zanimljiv stranim igračima, no čini se da Zrinjski i dalje čeka onu pravu – službenu ponudu.
Foto: Transfermarkt.de / Lista najskupljih nogometaša HŠK Zrinjski Mostar
Zrinjskom treba još jedna ‘jesen u Europi‘
Zrinjski nesumnjivo raste u svim segmentima. Naravno, navijači bi htjeli da neke stvari idu brže i lakše, no činjenica je da je klub posljednjih godina jako napredovao. Pogotovo u organizacijskom smislu. Infrastruktura je daleko od željene, ali i u tom segmentu se vidi napredak. Nova tribina ili tribine sigurno će značiti puno značiti i klubu i gradu.
No, za jedan ozbiljniji korak potrebna je (bar) još jedna jesen u Europi, idealno ove godine. Do tog cilja put je težak i dug, a do njega je najlakše doći putem obrane naslova prvaka BiH. Nova jesen u Europi značila bi i nešto dugoročniju stabilnost kluba, mogućnost planiranja na duže staze te ujedno i mogućnost smislenog ulaganja u infrastrukturu. Posljednjih godina, budimo iskreni, ulaganja su bila uglavnom “gašenje požara i saniranje problema” kako bi Zrinjski mogao igrati Europu na svom stadionu. Da ne govorimo koliko bi još jedna jesen u Europi podigla vrijednost samog kluba, posredno i čitave lige. Pred nogometašima Zrinjskog je težak, ali i ostvariv cilj.
Foto: Transfermarkt.de / Vrijednost Zrinjskog kroz sezone 2015-2024
Kad je prije gotovo 12 desetljeća hrvatska mladež, na čelu s profesorom Kuštrebom osnovala HŠK Zrinjski vjerojatno nisu ni zamišljali da će njihova ideja preživjeti sve ove godine i da će ljubav prema toj ideji i danas biti živa te jača nego ikad prije. Danas, kad ideja Zrinjskog pokreće velike mase, nekolicina zaljubljenika, simpatizera i navijača došla je na ideju pokretanje “fan portala” koji će biti posvećen HŠK Zrinjski.
Pokretanjem portala želimo svim navijačima Zrinjskog ponuditi jedno virtualno mjesto za druženje, a kroz aktivan i autorski rad želimo ponuditi i vlastito mišljenje o trenutnim rezultatima, sportskoj politici i svemu onome što ide uz naš Zrinjski. Naravno, ne očekujte da budemo najobjektivniji, ali obećavamo da ćemo uvijek biti maksimalno korektni i nikada uvredljivi. Emocije nećemo isključiti. One nas pokreću.
Što se samog sadržaja portala tiče, bit će tu svega. Od najava i analiza susreta do crtica iz povijesti, kolumni, intervjua, taktičkih analiza, transfer spekulacija te navijačkih priča. Iskreno vjerujemo kako imamo i znanja i kapaciteta obogatiti danas nažalost jako uski medijski prostor oko našeg voljenog kluba, što je i bio jedan od razloga za ovaj korak. Naravno, pritom, nećemo uvijek biti ozbiljni pa ponekad možete očekivati i neki šaljivi sadržaj. Isto tako, smatramo i da je zbog onog “europski” potrebno imati sadržaj i na engleskom jeziku. Bit će i toga.
Krajnji cilj je da naš virtualni, ali i stvarni aktivizam pomognu rastu i napretku kluba.
Zrinjski je život i više od toga…
Kada je u lipnju 2021. godine Izvršni odbor NSBiH na sjednici izglasao odluku o pravilu „zaštićenog godišta“, bilo je jasno da se pravila igre drastično mijenjaju i da transfer politika klubova više neće biti ista.
Zrinjski se u ljeto 2021. godine pod vodstvom Sergeja Jakirovića bazirao na pomlađivanje momčadi, pa su život i sastavljanje početnih 11 uz „zaštićeno godište“ bili dosta lakši. Od igrača iz omladinskog pogona sezonu su započeli Igor Savić, Ivan Bašić, Anes Mašić, Franko Sabljić i Gabrijel Čoko, novi članovi kluba su postali Danilo Šipovac i Gojko Gadže, a na posudbu je stigao Madžid Šošić. Ekipi su se u drugom dijelu sezone pridružili Ivan Marić, Gregor Gulišija, a u prvu momčad je prebačen Matej Šakota.
Godinu dana poslije, u ljeto 2022. Zrinjski je ostao bez skoro svih igrača „zaštićenog godišta“, ali je uradio sličan posao kao i prethodnog ljeta. Petar Sučić, Silvio Ilinković, Franko Sabljić, Domagoj Stranput, Filip Brekalo (Široki Brijeg), Marin Topić, Andrija Drljo, Antonio Prskalo su bili jamac širine i sigurnosti u izazovima koje zahtijevaju pravila Premier lige Bosne i Hercegovine, a na zimskoj stanci se momčadi priključio i Kristijan Stanić.
Dakle, zbog potreba da dva igrača mlađa od 21 godine započnu svaku utakmicu, kroz Zrinjski je u samo dvije godine prodefiliralo čak 19 igrača. Neki su izrasli u nositelje igre i bili su ključni za tri osvojena trofeja, neki su ulazili na teren samo jer su morali, a neki su ostali bez uloge, no svi su davali širinu i sigurnost da Zrinjski neće ući u probleme ako dođe do ozljeda i kartona.
Ljeto 2023. godine – odstupanje od vizije ili objektivni problemi?
Na ljeto 2023. godine Zrinjski nije slijedio taj put. Istina, novo pravilo nalaže da „samo“ jedan igrač iz zaštićenog godišta mora biti na terenu 90 minuta, ali Zrinjski ovoga puta nije imao brojčanu širinu i cijela je polusezona pala na leđa dvojici igrača koji ne igraju istu poziciju.
Već tijekom prvih europskih utakmica bilo je jasno da će se Zrinjski po prvi puta naći u situaciji koju do sada nije poznavao, a to je da nitko od mladih igrača nije spreman pokucati na vrata početne postave. To je značilo da će u domaćem prvenstvu doći do „žrtvovanja“ jedne od pozicija (čak i dvije u slučaju zamjene) što vrlo lako može dovesti do problema unutar momčadi. Na kraju krajeva, to se i dogodilo.
Zrinjski je u rujnu imao 10 igrača u veznom redu koji je slagan prema formaciji 4-3-3: Čanađija, Ivančić, Zlomislić, Kožulj, Bradarić, Balić, Stanić, Lukanić, Ramić (U21) i Prskalo (U21). U međuvremenu, Rendulić je „morao“ na terenu naći mjesta za Tomislava Kiša, Ramić (U21) je morao biti na terenu, a za posljednje mjesto u prvih 11 je stajalo osam igrača u redu.
Pod tim okolnostima Rendulić nije smio zanemariti Ivančića koji iza sebe ima kontinuitet igara, Zlomislića također, a svi ostali koji nisu imali kontinuitet djelomično su upali u probleme i (pri)vidno se stvorilo nezadovoljstvo jer su mnogi u klub došli oživjeti karijeru, a svoju priliku nikako nisu mogli dočekati. Što god ljudi mislili o Kožulju, Baliću, Bradariću i Staniću, činjenica je da trener nije imao puno prostora i vremena „vraćati ih u život“. Tako dolazimo do apsurda da su neki igrači prije dočekali minute protiv AZ-a, Legije i Aston Ville nego npr. protiv Sarajeva, Širokog Brijega ili bilo kojeg kluba iz PLBiH.
Zimski prijelazni rok i potraga za kvalitetnim U21 rješenjem
Dolazak Filipa Brekala je jako važan transfer jer daje dodatnu opciju kojom se može raspetljati čvor koji je cijelu polusezonu gušio krila i posebno vezni red. Njegov dolazak također bi mogao spriječiti rokade usred utakmice kada iz igre izlazi Ramić, a istovremeno van mora i jedno krilo da bi ušao Sabljić ili obrnuto. To je prvi dio priče.
Drugi dio priče govori nam da je dolaskom Sebastiana Corde takvo nešto na staklenim nogama, a uz njega ne treba zaboraviti ni Kerima Memiju koji već treću sezonu kao dešnjak vrlo dobro vuče lijevu stranu.
U isto vrijeme, treba biti svjestan da je najlakše reći „treba nam netko novi iz U21“, ali je činjenica da ih nedostaje količinski, a još više kvalitativno, pa su velike šanse da će Zrinjski i u nastavku sezone loviti Borca, a da ni u jednoj utakmici neće moći na teren izvesti ono najbolje što ima.
Vidljiv napredak kluba i “trenerova je zadnja”
Zrinjski se u posljednje tri sezone puno promijenio i napredovao. Nekada je financijski bio primoran osloniti se na mlade igrače, dok je danas financijski u mnogo povoljnijem položaju s iskusnijim kadrom što ponekad ostavlja sve manje mjesta za mlade i neafirmirane igrače, a posebno u situaciji kada mora loviti 7 bodova zaostatka.
Na kraju će zadnju riječ imati šef struke Željko Petrović koji će morati povući najmanje bolan potez. Vremena ima dovoljno, kako za njega tako i za upravu da pokušaju zaoštriti konkurenciju među mladim igračima. Konkurenciju koja u prvih 6 mjeseci, ruku na srce – nije postojala.
Argentinski mediji potvrdili su kasno večeras da je Sebastian Corda (28) novi igrač HŠK Zrinjski Mostar. Corda igra na poziciji lijevog bočnog igrača i dolazi iz argentinskog kluba Instituto AC.
Corda ima iskustvo igranja u najjačem rangu argentinskog nogometa, a u posljednje vrijeme se povezivao i s drugim argentinskim klubovima.
Prema pisanju argentinskih medija, u najtrofejniji klub u BiH dolazi na jednogodišnju posudbu, a Zrinjski ima mogućnost otkupa njegovog ugovora.
Filip Brekalo, 21-godišnji lijevi branič GNK Dinamo Zagreb, novi je igrač HŠK Zrinjski, a u redove osmerostrukog prvaka BiH je stigao na posudbu do kraja aktualne sezone.
Igrač rođen 2003. godine seniorski nogomet je počeo igrati u drugoj momčadi zagrebačkog kluba, u prošloj sezoni nastupao je za NK Varaždin i ND Gorica, dok je u prvom dijelu aktualne sezone bio član NK Dugopolje.
Dobrodošao Filipe! #HŠKZ#MostarskiEuropski
Jedan od naših najvažnijih igrača u osvajanju naslova prvaka 2022. godine opet će igrati u dresu s lentom, a 23-godišnji Mostarac danas je potpisao ugovor u trajanju do 31. svibnja 2026. godine.
U rujnu 2022. godine Savić je ostvario transfer u ruski FK Torpedo Moskva, dok se u redove Plemića vraća nakon angažmana u belgijskom klubu SV Zulte Waregem.
Dobrodošao natrag Igore! #HŠKZ#MostarskiEuropski