Posts in category: SamoZrinjski

Zrinjski u četvrtak na stadionu pod Bijelim brijegom dočekuje nizozemski Utrecht u play-offu UEFA Europske lige. Trener bh. prvaka Igor Štimac svjestan je da je pred njegovom momčadi težak zadatak, ali poručuje da Zrinjski na svom terenu nikome neće prepustiti inicijativu.

Naravno da imaju ulogu velikog favorita u ovim ogledima, ali što ima slađe od toga? Susret od kojega mi možemo puno dobiti, a ne možemo ništa izgubiti. Ovo je prilika da svi zajedno uživamo u nogometu, ali i da napravimo sve da protivniku pokažemo zube i iskoristimo svoje prilike, kazao je Štimac na konferenciji za novinare.

Kako je naglasio, Utrecht je respektabilna i vrlo kvalitetna momčad, koja se redovito nalazi u vrhu nizozemske lige, prvenstva koje po snazi spada odmah iza najjačih europskih liga.

Utrecht ima igrače koji su tehnički na vrhunskoj razini. Imaju iskustvo i mirnoću u zadnjoj liniji, brze i tehnički potkovane igrače u veznoj liniji te opasne napadače. To je spoj mladosti i iskustva, dobro izbalansirana ekipa. Sad su doveli igrača koji im je nedostajao da stave točku na ‘i’, a to je Sebastian Haller koji je došao iz Borussije Dortmund. Utrecht je iznimno ozbiljna momčad koja može igrati protiv svakoga, istaknuo je trener Plemića.

Unatoč tome, naglasio je da se njegova ekipa neće povući:
Predočili smo igračima situaciju, upoznali ih s kvalitetama protivnika s kojima raspolažu, ali i sa segmentima igre gdje možda leži naša šansa. Ne kalkuliramo ni najmanje, želja nam je ostvariti što bolji rezultat i plasirati se u Europsku ligu. Mi našu igru nećemo prilagođavati nikome, bez obzira tko dolazi u Mostar. Ovo je naš teren i neka budu svjesni da ih od prve minute čeka pakao.

Uz priču o Utrechtu, Štimac se dotaknuo i aktualne situacije u svlačionici. Potvrdio je nagađanja da je iskusni stoper Toni Šunjić završio svoju igračku karijeru u dresu Zrinjskog.

Nema razloga za bilo kakve teorije, imao sam razgovor s direktorom kluba i on je imao s igračem. Toniju sam predstavio da imam namjeru da ga manje koristim tijekom ove polusezone, s obzirom na broj i kvalitetu stopera koje imam, i poručio sam mu da od zime počne razmišljati o nastavku svoje nogometne životne priče, odnosno o tome čime će se baviti kada završi karijeru, pojasnio je trener Zrinjskog.

Dodao je kako očekuje Šunjića i dalje u klubu:
Ponudio sam mu mogućnost da se nakon igračke karijere uključi u rad stručnog stožera i da se počne educirati. Toni se odlučio odmah pozdraviti sa suigračima i prestati s aktivnim igranjem, ali nadam se da će nakon određenog vremena razmisliti o tome što sam mu rekao. Naša vrata su mu uvijek otvorena, a ako se odluči na neki drugi životni put, želim mu svu sreću.

Zrinjski je posljednji put igrao play-off Europske lige 2019. godine, a upravo tada je u drugom pretkolu eliminirao Utrecht nakon produžetaka. Na to je podsjetio i kapetan Slobodan Jakovljević:
Bit će ovo izuzetno zahtjevan dvomeč, ali znamo da možemo biti konkurentni. Ovo je nagrada i čast, i dat ćemo sve od sebe da ostvarimo što bolji rezultat.

Prebirem od jučer po vlastitim sjećanjima, ali vremenski odmak od dvadeset i nešto godina i dalje mi ne dozvoljava zakleti se je li to bio Embell Riva ili neki drugi cirkus. Sjećam se, između ostalog i onih velikih plakata po gradu, smrada životinja i ulaska u sami cirkus koji je bio na velikoj kapiji na ulazu na pomoćni teren stadiona Zrinjskog. Onoj kapiji koja se nalazi na samom križanju Stajanja i “Malih stepenica”. Izlizanoj plavoj kapiji koja je uvijek bila oblijepljena nekim plakatima i posterima. Sjećam se i mnogočega drugog vezanog za sami Cirkus, ali o Cirkusu ćemo detaljnije nekom drugom prilikom.

No, zašto i odakle Cirkus danas dvadeset i nešto godina poslije? Naime, da budem iskren, odlazak u Cirkus meni i nije bio pretjerano važan. Kao malom zaigranom klincu koji obožava nogomet to je bila prilika da svaki dan odem i na stadion koji sam odmalena zavolio. Ne mogu reći točno kada, ali ću kroz koju godinu kasnije početi i kao dijete redovnije odlaziti na nogometne utakmice, trenirati u klubu i sanjati nastup pred onim velikim tribinama, ali i pred navijačima koji su se skupljali na nešto manjim tribinama nasuprot Zapadu. No, ona velika zapadna tribina u meni je, tada, na samom početku – kao malom djetetu, uvijek budila neku radost.

Istu radost budi i dan danas, no s odrastanjem moje su oči i srce sve više bili uprti prema tribini prekoputa. Prema Stajanju.

I SAMO JAKO..

Vratimo se sada u sadašnjost, godina je 2025.

Iako je u ovih dvadesetak godina doživjela nekoliko „make-overa“ , zapadna tribina i dan danas nije odmakla daleko, jednako kao i stadion na kojem igra HŠK Zrinjski Mostar. Nipošto ne želim umanjiti napor i novac koji je uložio HŠK Zrinjski Mostar, nego jednostavno istaknuti da je sav taj silni uloženi novac bio jedino dovoljan da zadovolji „apetite“ UEFE, ali ne i očekivanja vjernih navijača kluba kojih je iz dana u dan sve više.

I dok stadion, kako sam to prethodno konstatirao, u dvadeset i „kusur“ godina nije „napredovao toliko“, klub je u isto vrijeme u drugim segmentima napredovao ogromnim koracima. U posljednja dva desetljeća HŠK Zrinjski Mostar postao je najprepoznatljiviji sportski kolektiv grada i države. Postao je sinonim za sportski uspjeh Hercegovine i Mostara. Trofeji državnog prvaka, Kupa i Superkupa, brojni rekordi i vrhunske prezentacije u Europi oduševile su navijače diljem svijeta. Valja dodatno spomenuti i epski preokret protiv nizozemskog AZ-a te dvije vrhunske prezentacije protiv engleske Aston Ville. Ti su nastupi pobrali dodatne simpatije nogometnih zaljubljenika diljem Europe i u Europi se govorilo o malom „Davidu“ koji je sposoban pobijediti „Golijata“. Zrinjski je nogometno sve priznatija momčad u Europi, a tome je pridonio i planetarni status Luke Modrića pa se dresovi s lentom iz vremena dok je Luka Modrić nastupao za mostarskog prvaka danas prodaju diljem svijeta.

Danas se o Zrinjskom priča s poštovanjem, kao o sinonimu za sportski uspjeh u jako ograničenim uvjetima, kao o klubu koji osvaja svojim marketingom i kao o klubu čija navijačka baza raste iz dana u dan.

Iako gradski i mostarski, Zrinjski je u isto vrijeme i hercegovački, ali i hrvatski klub. Da se razumijemo, on je to oduvijek i bio, ali je nepobitna činjenica da se za Zrinjski navija van Mostara i van Hercegovine. Sa Zrinjskim se poistovjećuje sve više Hrvata pa se slobodno može pričati o klubu koji nadilazi gradske, županijske i regionalne granice. Razumijete značaj.

Vratimo se sada još jednom na početak teksta, miris Cirkusa i temu koja nikad nije prestala biti aktualna i važna.

A TI SE BORI..

Dok Zrinjski polako plovi prema novim europskim susretima i sudarima sa velikanima europskog nogometa, stadion je i dalje bliži Embel Rivi negoli stadionu kakvog zaslužuje daleko najuspješniji sportski kolektiv grada. Nogometni kolektiv, naglašavam nogometni, što znači – kolektiv koji se natječe u sportu kojeg danas nazivaju najvažnijom sporednom stvari na svijetu. Nogomet je danas, kako u svijetu tako i Mostaru najgledaniji, najprimamljiviji i najuzbudljiviji od svih sportova. Zato, oprostit ćete mi, uz dužno poštovanje – košarku, rukomet, plivanje karate, tavlu, stolni tenis i ostale sportove ne možemo i nećemo dovoditi u istu ravan.

Kad su, sad već davne zime 2023. godine čelnici Zrinjskog najavili pa potom i srušili legendarnu “Tribinu Stajanje” nisam imao prevelika očekivanja, pogotovo kad su pred javnost iznijeli činjenicu da će ukupni projekt koštati otprilike 14 milijuna KM. Svjestan društva i modela u kojem egzistira klub, nadao sam se da će klub dobiti podršku šire zajednice, grada, županije, države, matice nam Hrvatske – u prijevodu – podršku svih sfera društva. Volio bih da na tu podršku klub ne mora računati i da sve može napraviti sam, ali živimo u Bosni i Hercegovini, državi koja je gledano po BDP-u na samom dnu europske liste i koju ekonomski možemo usporediti još samo s Kosovom, Srbijom i Albanijom. Svima drugima već dugo dobrano gledamo u leđa.

Dakle, suludo je očekivati da klub sam sebi napravi stadion, ali legitimno je postaviti pitanje je li se u prethodnih pet ili deset godina moglo uložiti više novca od onog uloženog iznosa koji je bio dovoljan za dobivanje UEFA-ine licence. Nema sumnje da je rezultat bitan, ali navijači se s pravom pitaju i je li od onih na plaće potrošenih 7.309.842 maraka bar 300.000 moglo biti odvojeno za stadion. No, u odnosu klub i stadion najveće kritike usmjerene su na nedostatak jasne komunikacije prema navijačima. Do predstavljanja trenera Igora Štimca, o tome nismo mogli čuti ništa. Kritike su usmjerene i na konkretnije planiranje samog projekta pa konačni izgled tribine znaju valjda znaju samo članovi uprave kluba.

Zašto klub ne bi izašao u javnost i pozvao navijače, ali i ostale subjekte da pomognu u izgradnji tribine? Postoji najmanje tisuću sličnih primjera i modela koji su uspjeli, čak i u nekim manjim državama i sredinama od Mostara.

Ostatak kritika, odnosno glavnina kritika usmjerena je na one koji bi trebali prepoznati važnost ovog projekta, važnost Zrinjskog i važnost ovog grada i naše zajednice.

Kako je na predstavljanju novog trenera istaknuo dopredsjednik kluba Danko Šulenta, Zrinjski je dosad od razina vlasti dobio nešto više od 1.500.000 KM, što je bilo dovoljno (o ovome bi se dalo raspravljati s ljudima iz struke) za dosadašnje radove na stadionu. S druge strane, ukoliko ćemo ove navode staviti u kontekst izgradnje drugih stadiona, sarajevski klub(ovi) samo od županije dobivaju po nekoliko milijuna konvertibilnih maraka.

Naše županijske i gradske vlasti očito teško prepoznaju važnost projekta nove tribine, odnosno stadiona na kojem igra najuspješniji nogometni kolektiv grada, županije i države. Mogli bismo i o pravednosti i prioritetima. O tome je li dodjela sredstava s različitih razina pravedna ne treba ni raspravljati, ali vrijedi istaknuti da se i ono malo novca ravnopravno dijeli između klubova koji se po rezultatima, ali i prema svemu drugom ne mogu ni usporediti. Ma ni stati u istu rečenicu! Nećemo biti zluradi, ali legitimno je postaviti i pitanje puni li gradsku (i druge) blagajnu klub koji evo već redovno igra u Europi ili neki sportski kolektivi, mahom drugoligaši, zbog kojih se grade bazeni i dvorane. Naravno da Mostar treba dvoranu i bazen, ali prije svega ostalog treba i reprezentativan stadion kakav zaslužuje HŠK Zrinjski Mostar.

Istaknuto ne predstavlja samo kritiku, nego i poziv na preispitivanje prioriteta pred ove europske susrete koje će sigurno pohoditi ljudi čije će slike puniti novinske stupce. Svi oni će i ove jeseni doći na stadion, uslikati se iz lože smještene na zapadnoj tribini te će zadovoljno promatrati novu promociju kluba, grada i države. Ostali ćemo, tamo kad dođu „novembar i decembar” opet kisnuti zbog Zrinjskog i iz godine u godinu ponavljati isto: „Kad će ta tribina“, „kad će taj stadion“? Nemojte misliti da je nama teško kisnuti zbog Zrinjskog, ali nam je teško gledati i slušati prazna obećanja, pogrešne prioritete i puna usta Zrinjskog kad se slave titule i susreti u Europi.

Zrinjski nije običan klub i to nikad neće biti. Zrinjski je simbol jednog naroda, jedne žrtve koja nije trajala pet, deset ili petnaest godina. Simbol je žrtve koja je trajala gotovo pet desetljeća i koja je branjena krvlju. Možda ovo zvuči malo pretenciozno, ali je uistinu tako. Danas je Hrvatski športski klub Zrinjski Mostar klub koji nadilazi sve društvene, klasne i političke podjele, stoga je njegova važnost neusporedivo veća od svake druge institucije ovog društva. Zrinjski je danas vezivno tkivo našeg naroda. To bi trebali prepoznati i u Hrvatskoj pa umjesto milijuna eura koji se godišnje potroše na raznorazne bezimene udruge i folklorna društva, novac bi se trebao usmjeriti tamo gdje i troše najviše novca pred svake izbore. U Mostar.

Zbog svega toga, a zbog i svega što dolazi i što nosi budućnost, dok ove jeseni iz svečane lože gledate velike europske momčadi, podignite pogled i na one stubove preko puta pa onda na tren spustite pogled i na navijače lijevo od vas, pa onda i na čitavu tribinu. To je Zrinjski, to je snaga ovog kluba. To je srž ovog pokreta oko kojeg ovog društvo nema podijeljenih mišljenja. Ovo društvo, što god vi mislili o njemu i kakvo god bilo, želi samo jak i uspješan Zrinjski. Zrinjski ima rezultate, ali ovaj Zrinjski ne samo da zaslužuje uvjetnu tribinu, nego i uvjetan stadion sa svim pratećim sadržajima kakve imaju svi moderni stadioni u Europi. To zaslužuju ljudi ovog grada, ovog kluba i ovog pokreta.

Kolumna je napisana s iskrenim uvjerenjem da je ovo posljednja europska sezona na kojoj ćemo gledati trebamo li nositi kišne kabanice na utakmice. S nadom i uvjerenjem da ćemo već od sezone 2026/27. s pivom u ruci umjesto kabanicom na glavi gledati nove europske susrete za kraj možemo poručiti samo jedno:

Ne podcjenjujte snagu ovog pokreta, ne podcjenjujte važnost ovog pokreta!

Ako to i ne bude tako, bit ćemo na istom mjestu gdje i danas, jučer i godinama unazad. Na stadionu, uz naš Zrinjski. Ovog puta glasniji nego prije.

..SA STAJANJA PJESMA DOK SE ORI!!

Hercegovački derbi između Zrinjskog i Širokog Brijega završen je bez pogodaka (0:0). Utakmica je već na samom početku prekinuta zbog bakljade, a baklje su ubačene iza tribine koja je u izgradnji više od godinu dana, razlog je valjda svima jasan.

Zrinjski je imao nekoliko velikih prilika, uključujući i vratnicu Pranjića, dok je Široki prijetio preko Sesara. U drugom dijelu domaći su potpuno dominirali, ali vratar Josipović i obrana gostiju izdržali su nalete Plemića.

Novi trener Zrinjskog Igor Štimac nakon utakmice je poručio da je prvo poluvrijeme bilo ispod očekivanja, dok je drugo donijelo pravu igru na jedan gol, no nedostajalo je realizacije.

Moramo biti opasniji pred golom, ali nemam zamjerke igračima – dali su sve od sebe, kazao je Štimac.

Široki iz Mostara odnosi bod po prvi put od 2019. godine, a u sljedećem kolu dočekuje Slogu, dok Zrinjski ide na gostovanje Željezničaru.

Nakon što je HŠK Zrinjski osigurao plasman u skupnu fazu jednog od Uefinih natjecanja, Plemići se napokon okreću domaćem prvenstvu. Aktualni prvak svoju prvu utakmicu u ligi igrat će tek u 4. kolu, kada na stadionu Pod Bijelim Brijegom dočekuje Široki Brijeg.

Igor Štimac, kojemu će ovo biti prvi hercegovački derbi na klupi Zrinjskog, naglasio je da je fokus sada na domaćoj ligi. Prvi cilj smo ostvarili i sada se okrećemo domaćem prvenstvu gdje smo nekoliko utakmica u zaostatku i sada treba napraviti dobar start, kazao je.

Povratak s Islanda i dvoboj s Breidablikom ostavili su traga na igračima, pa Štimac planira u derbi poslati što svježiju momčad. Imali smo dug put, igrači su imali mjerenja da vidimo u kakvom su stanju, kakve rotacije treba napraviti. S druge strane Široki dolazi nakon neugodnog domaćeg poraza od Veleža i dolaze se ‘vaditi’ ovdje. Moramo izabrati ekipu s puno svježih nogu, objasnio je trener Plemića.

Štimac je pohvalio disciplinu nedjeljnog suparnika, ali i istaknuo da Zrinjski ima kvalitetu za pobjedu. Široki vrlo disciplinirana momčad, ali imaju i boljki koje ćemo nastojati iskoristiti. I probat ćemo iskoristiti našu kvalitetu koju imamo da dođemo do pobjede, poručio je.

Uz pripreme za derbi, u Zrinjskom se paralelno radi i na pojačanjima. Štimac je potvrdio dolazak Nevena Đuraseka, što smo prvi najavili te ranije dolaske Velkovskog i Vranjkovića. Đurasek se pridružuje danas, a i prije mog dolaska stigao je Velkovski koji stječe pravo nastupa, kao i Vranjković koji je nedavno potpisao. Jačamo redove, jačamo pozicije gdje smo smatrali da su deficitarne. Razmatramo opciju i Mije Caktaša. Što se tiče Topića, još je rano o njemu govoriti. On je otišao u Dinamo na osnovu fantastične sezone u Zrinjskom. Pričao sam sa svojim prijateljem Zvonom Bobanom i očekuje se da dobije priliku u Dinamu da je proba iskoristiti, pa ćemo onda vidjeti koje su nam opcije, rekao je Štimac.

Prva utakmica Zrinjskog i Breidablika vješto je sačuvala kapacitete i jedne i druge ekipe, pa su se u rekordno vrućih i sparnih tjedan dana do uzvrata zbila velika očekivanja s još većim upitnicima.

Svatko tko je taj četvrtak došao pod Bijeli Brijeg s mišljenjem da će pri povratku doma onom do sebe moći reći “jesam ti rek’o da je bilo do toga i toga” morao se zadovoljiti lokalnom anestezijom nad svojim zaključcima i nadati se da prestanak njenog djelovanja neće oživiti nove boli.

I svi oni koji “boluju” od Zrinjskog danas se napokon mogu opustiti.

Borbeno, na trenutke i dopadljivo


Najboljih 60ak minuta Zrinjskog ovog ljeta bili su dovoljni za još jednu europsku jesen. Od prvih koraka na umjetnoj travi Islanda Plemići su pokazali da su karakterna momčad koja neke svoje objektivne slabosti može nadoknaditi borbenošću i glađu za pobjedom.

Težeći dopadljivijoj i nešto kreativnijoj igri, koliko su prilike dozvoljavale, Zrinjski je u prvom poluvremenu u potpunosti “zaledio” domaćine ostavivši ih bez pokušaja i na -1 na poluvremenu.

S(p)retni pogodak kapetana Nemanje Bilbije bio je dovoljan za prednost, no dojam je kako se već na poluvremenu utakmicu moglo odvesti u mirniju luku.

Ono što nije uspio u prvom, Zrinjski je uradio već početkom drugog poluvremena. Tomislav Kiš, koji je izvođenjem prekida bio konstantna prijetnja Islanđanima, ali i svježina u veznom redu Zrinjskog, izveo je korner, a nesmotrenom reakcijom Valgeirssona lopta je završila u mreži, za 0:2.


U tim trenucima Zrinjski je imao potpunu kontrolu nad utakmicom uz još nekoliko poluprilika koje su mogle rezultirati pogotkom. Prodoran je bio Jakov Pranjić po lijevoj strani, a na kontra strani vrijedi istaknuti i Kerima Memiju koji je podsjetio na neke svoje odlične partije tijekom prethodnih sezona.

Neizbježna neizvjesnost


Trener Štimac za ovu utakmicu odlučio je izvesti iskusni stoperski par Jakovljević-Barišić. Upravo je Barišić “poklonjenim” penalom vratio Breidablik u život. Do kraja utakmice Zrinjski je preživljavao, ali ne na “škrge”. Bzbroj ubačaja Breidablika nije predstavljalo veliku ugrozu po gol Zrinjskog, a onaj jedan pokušaj Steindorssona kojeg smo već svi vidjeli u golu, Karačić je zaustavio sjajnom reakcijom, te se uz obranjena dva penala iz prve utakmice istaknuo kao jedan od heroja u prolazu Zrinjskog.

Na kraju je, požrtvovni Antonio Ivančić “izborio” crveni karton za domaćina, pa se ipak nešto lakše čekao kraj.

Među zvjezdicama


Zrinjski u džepu ima ponovno europsku jesen, u konferencijskoj ligi. Za ligu više trebat će proći Utrecht. Nesporno kvalitetnijeg protivnika, ali protivnika koji je već jednom ispao od Zrinjskog. Protivnika koji dolazi iz iste lige kao i AZ Alkmaar, a vjerujemo da ne treba podsjećati što je Zrinjski napravio protiv njih.

Zapisivanjem svojeg imena među najelitnije stranice europskog nogometa, Zrinjski, ne samo da ostvaruje financijsku i marketinšku korist, već se penje na stepenice koje su nedostižne za većinu klubova iz regije. Na te stepenice nije lako doći, ali je s njih lako pasti.

Odgovornost ljudi u klubu, ali i svih nas je da Zrinjski ne sklizne u zamku samodostatnosti i zadovoljstva ostvarenim koja će dovesti do stagnacije i neminovnog nazadovanja. Zrinjski je ponovno pod najvrjednijim svjetlima reflektora i može napraviti nove rezultatske iskorake.

Zrinjski je ponovno rame uz rame sa sportskim kolektivima na najvećoj razini i da bi tu ostao, mora napraviti i one iskorake izvan zelenog travnjaka.

Već od nedjelje u 21h.

Protiv Širokog Brijega!

Zajedno po prvu zvjezdicu.

HŠK Zrinjski plasirao se u play-off Europske lige nakon što je u uzvratnoj utakmici 3. pretkola u Kópavoguru svladao Breidablik 2:1 i s ukupnih 3:2 prošao dalje. Mostarci su od početka nametnuli ritam, a već u 7. minuti Nemanja Bilbija je nakon ubačaja Antonija Ivančića, pomalo sretno koljenom, poslao loptu u mrežu. Islanđani su tražili poništenje gola, no sudac Papapetrou nakon VAR provjere pokazuje na centar.

Do kraja prvog dijela Zrinjski je imao još nekoliko prilika, ali vratar Einarsson držao je domaće u igri. Početkom drugog poluvremena stigao je i drugi pogodak – nakon kornera Tomislava Kiša nespretno je reagirao Valger Valgeirsson i glavom zatresao vlastitu mrežu.

Breidablik se vratio u 62. minuti kada je Gunnlaugsson iz penala smanjio na 2:1. Do kraja su Islanđani pokušavali doći do izjednačenja, no Karačić je u 68. minuti obranio stopostotnu šansu. U sudačkoj nadoknadi domaći ostaju s igračem manje nakon isključenja Jonssona.

Zrinjski će u play-offu igrati protiv nizozemskog Utrechta, a prva utakmica na rasporedu je u četvrtak u Mostaru.

Nogometaši Zrinjskog sutra će u Kopavoguru odigrati odlučujući dvoboj trećeg pretkola UEFA Europske lige protiv islandskog Breidablika. Nakon što je prvi susret u Mostaru završio 1:1, izabranici Igora Štimca na sjever Europe putuju s uvjerenjem da mogu izboriti plasman u sljedeću rundu.

Kapetan Nemanja Bilbija svjestan je izazova koji ih očekuje.
Slažem se da smo možda očekivali bolji rezultat kući, ali s obzirom na to da smo gubili na poluvremenu i uspjeli izjednačiti, idemo tamo s egalom. Znamo kakvi su uvjeti na Islandu – drugačija klima, drugačija atmosfera i umjetna podloga. Bit će to težak zadatak, ali fokusirani smo na ispravljanje nedostataka iz prve utakmice.

Osvrnuo se i na stil igre suparnika u Mostaru, istaknuvši da su igrali vrlo zatvoreno s petoricom igrača u obrambenoj liniji te dodao:
Očekujem da će pred svojom publikom biti ofenzivniji i otvoreniji.

Trener Igor Štimac smatra da ključ leži u promjeni pristupa. Prema njegovim riječima, u prvom dvoboju Zrinjski je bio prespor u prijenosu lopte i previše je forsirao igru kroz sredinu, umjesto da koristi krila.
Oni su nas iznenadili klasičnim bunkerom, a mi nismo dovoljno iskoristili svoje prednosti. Znamo što nam je činiti – idemo po pobjedu.

Momčad je danas čarter letom otputovala na Island. Štimac je napomenuo da neće imati priliku trenirati na umjetnoj travi prije utakmice, a moguće su i promjene u startnoj postavi.
Nemamo vremena za treninge na umjetnoj travi, sutra ćemo tek vidjeti kakav je teren. Možemo očekivati i određene promjene u sastavu, jer ne smijemo ignorirati igrače koji vrijedno rade i čekaju svoju priliku.

Susret između Breidablika i Zrinjskog igra se sutra na stadionu Kópavogsvöllur, a pobjednik će izboriti plasman u play-off kvalifikacija Europske lige.

Neven Đurasek uskoro bi mogao postati novi igrač HŠK Zrinjski, neslužbeno doznaje portal The Nobles.

Trener Igor Štimac i uprava kluba ubrzano rade na osnaživanju momčadi, a jedna od glavnih meta upravo je Đurasek.

Hrvatski nogometaš, koji će za tri dana napuniti 27 godina, može pokrivati više pozicija u veznome redu, a primarna mu je ona defenzivnog veznog.

Đurasek je trenutno član mađarskog Debrecena s kojim ga ugovor veže na još godinu dana, a u svojoj bogatoj karijeri nastupao je za: Dinamo, Lokomotivu, Varaždin, Dnipro, Olimpiju, Shakhtar i Aris.

Podsjetimo, u ponedjeljak smo pisali kako bi Marko Vranjković uskoro trebao postati novi igrač Zrinjskog, što je klub u utorak i potvrdio.

Foto: EXPA/ Newspix/ Marcin Bulanda

Marko Vranjković trebao bi uskoro postati novi igrač HŠK Zrinjski, neslužbeno doznaje portal The Nobles.

Vranjkovićeva primarna pozicija je desni bek, ali je prošle sezone dosta vremena proveo i na desnom krilu.

Ovom 26-godišnjaku istekao je ugovor s Lokomotivom, a u karijeri je još nastupao za Sesvete i Inter Zaprešić.

Više informacija trebalo bi biti poznato uskoro.

Foto: NK Lokomotiva

Zrinjski je u prvom susretu trećeg pretkola Europske lige u Mostaru odigrao 1:1 protiv islandskog Breidablika. Gosti su poveli u 15. minuti nakon neobične penal-situacije – Karačić je obranio dva udarca s bijele točke, ali je Thomsen iz trećeg pokušaja smjestio loptu u mrežu.

Prvo poluvrijeme Plemići su odigrali bez udarca u okvir, a navijači su ih na odmoru ispratili zvižducima. U nastavku, nakon ulaska Kiša i Sušića, Zrinjski je zaigrao življe i u 72. minuti izjednačio preko Bilbije, koji je realizirao penal nakon prekršaja na Pranjiću. Do kraja su domaći pritiskali, no Islanđani su zadržali remi.

Nažalost, danas nismo ostvarili pobjedu, ali igra se drugo poluvrijeme i iskoristit ćemo priliku za prolaz. Iznenadili su nas taktikom 5-4-1, mi nismo bili dovoljno pametni i kreativni da pronađemo rupe u njihovoj obrani. Premalo smo se kretali i radili greške koje su stvarale nervozu. Zadnjih 30 minuta su krali vrijeme na sve moguće načine i čestitam im na tome. Sada nas čeka početak od nule na Islandu, a mi ćemo dati sve od sebe, rekao je Igor Štimac.