mario-cuze-2

Doznajemo: Ćuže blizu povratka, Zrinjski u pregovorima i s reprezentativcem Moldavije?

Kako neslužbeno doznaje The Nobles, HŠK Zrinjski nalazi se pred dovođenjem dvaju značajnih pojačanja uoči nastavka sezone.

Prvo ime je Vitalie Damaşcan (26), moldavski napadač s bogatim iskustvom. U karijeri je nosio dres Torina, Maccabi Petah Tikve, Sepsija, Voluntarija, kao i Sheriffa iz rodne Moldavije.

Trenutno je bez kluba, što olakšava njegov dolazak u Mostar. Upisao je i 44 nastupa za reprezentaciju Moldavije u kojima je pet puta tresao mrežu.

Drugo potencijalno pojačanje je Mario Ćuže, bivši igrač Zrinjskog i krilni nogometaš poznat po svojim nastupima na lijevoj strani terena.

Njegov povratak bio bi posebno zanimljiv navijačima Plemića, koji ga pamte iz ranijeg mandata.

Dolazak Damaşcana i Ćuže usklađen je s najavama trenera Igora Štimca, koji je istaknuo da klub radi na jačanju momčadi. Posebno je važno da Zrinjski do utorka navečer mora prijaviti popis nogometaša za europska natjecanja pod okriljem UEFA-e, pa bi eventualna realizacija transfera stigla u ključnom trenutku.

IMG_1448

Od Rajne do Gibraltara: Tko sve čeka Zrinjski u Konferencijskoj ligi?

U Monacu je u petak održan ždrijeb za ligašku fazu Konferencijske lige, a u kojoj se našlo i ime mostarskog Zrinjskog.

Ždrijeb je održan u modificiranijem izdanju u odnosu na prije budući da je „romantični“ ples kuglica zamijenio softver koji se aktivirao pritiskom na gumb i u vrlo kratkom vremenu izlistao kompletan raspored ligaške faze.

Uspoređujući sa sezonom 2023./24. kada desnica Marka Noblea nije bila „milosrdna“ prema Plemićima, Eden Hazard je pritiskom na gumb donio nešto neatraktivnije ali itekako neugodne protivnike.

Tako će pod Bijelim Brijegom gostovati Rapid Beč, Hacken i gibraltarski Lincoln Red Imps, dok će momčad Zrinjskog morati „na noge“ poljskom Rakowu, kijevskom Dinamu i svom njemačkom vršnjaku Mainzu.

Navijači mogu biti zadovoljni s obzirom je Zrinjski zaobišao nekoliko starih znanaca pa će statističari u svoje arhive moći upisati nova europska imena.

1 FSV Mainz 05- spoj bogate povijesti grada i sportske strasti

Njemački prvoligaš je najzvučniji protivnik s kojim će momčad Zrinjskog odmjeriti snage ovu jesen.

Klub osnovan 1905. godine, iz istoimenog grada na zapadu Njemačke, veći dio svoje povijesti proveo je u nižim ligama sve do prvih godina 21. stoljeća kada je doživio svojevrsnu revoluciju pod vodstvom trenera Jurgena Kloppa i Thomasa Tuchela.

Klopp, kao najdugovječniji trener Mainza, uveo je „Die Nullfunfere“ u Bundesligu u sezoni 2003./04. da bi 2008. godine nakon ponovnog ispadanja u „cvajtu“ podnio ostavku.

Thomas Tuchel ostat će upamćen kao trener koji je Mainz vodio do najboljeg plasmana u najelitnijem njemačkom nogometnom rangu, a to je peto mjesto u sezoni 2010./11.

Najbolji rezultat u Europi im je grupna faza europske lige koju su igrali u sezoni 2016./17, a gdje su eliminirani kao trećeplasirana ekipa u grupi s St.EtienneomAnderlechtom i Gabalom.

Grad Mainz, smješten na rijeci Rajni, poznat je i kao rodno mjesto Johanna Gutenberga, izumitelja tiskarskog stroja, a njegov spoj bogate povijesti i sportske strasti čini klub posebnim dijelom lokalnog identiteta.

Na putu do Konferencijske lige ove sezone izbacili su norveški Rosenborg.

Nakon poraza u prvoj utakmici 2:1, u uzvratu su na svojoj Mewa Areni slavili s uvjerljivih 4:1.

Trenutno najvrijedniji igrač kluba je ujedno i njihova najveća uzdanica, mladi, dvadesetdvogodišnji Paul Nebel, a s klupe ih predvodi Danac Bo Henriksen.

Rapid Beč-ponos Beča i simbol radničke kulture u austrijskom nogometu

SK Rapid Beč jedan je od najtrofejnijih i najpopularnijih nogometnih klubova u Austriji, s impresivnih 32 naslova prvaka. 

Osnovan 1899. godine, Rapid je kroz desetljeća izgradio status simbola radničke klase i ponosa zapadnog Beča.

Klub se ističe žestokom podrškom navijača, posebice na kultnom stadionu Allianz Stadion, poznatom kao “Zeleni pakao“. 

Među legendama kluba ističu se Josef “Pepi” Hickersberger Hans Krankl, a u skorije vrijeme dres Rapida nosio je Srđan Grahovac, današnji igrač banjalučkog Borca kojeg su Bečani upravo prošle sezone izbacili u osmini finala Konferencijske lige, gdje su kasnije eliminirani od švedskog Djurgardena.

Na putu do ligaške faze ove sezone redom su izbacivali Dečić, Dundee United i za kraj mađarski Gyor s ukupnih 3:2.

Rapid je dvaput bio finalist Kupa pobjednika kupova (1985. i 1996.), što su najveći europski uspjesi kluba.

Rapid u svom kadru danas nema izrazitu zvijezdu, a najskuplji igrač je stoper Serge Philippe Raux Yao dok ih  s klupe predvodi Peter Stoger.

Beč, kao austrijska prijestolnica, nudi spoj bogate kulturne baštine i strasti prema nogometu, a Rapid ostaje jedan od ključnih sportskih identiteta grada.

Dinamo Kijev-od sovjetske ere do suvremenih izazova

Dinamo Kijev jedan je od najtrofejnijih i najpoznatijih nogometnih klubova istočne Europe, osnovan 1927. godine u glavnom gradu Ukrajine kao amaterski klub.

Za vrijeme SSSR-a klub je imao veliki rivalitet s moskovskim klubovima iz kojih dvoboja je izlazio uglavnom kao pobjednik, pa je tako ubrzo ponio epitet ukrajinskog nacionalnog ponosa i najpopularnijeg kluba u državi.

S čak 13 naslova prvaka Sovjetskog saveza i 17 naslova prvaka Ukrajine rekorderi su po broju osvojenih prvenstava iako je njihova dominacija oslabila ulaskom ukrajinskog oligarha i poduzetnika Rinata Ahmetova u Shakhtar.

Dinamo Kijev ima i dva naslova Kupa pobjednika kupova (1975. i 1986. godine)

Kroz klub su prošli velikani poput Oleha Blohina, Andrija Ševčenka i Serhija Rebrova, a danas ih s klupe predvodi još jedna legenda ukrajinskog i kijevskog nogometa, vratar Oleg Shovkovsky.

Dinamo je za njegove stanovnike više od kluba – simbol otpornosti i ponosa.

Posebno je upečatljiva činjenica da je klub tijekom Drugog svjetskog rata bio uključen u čuvenu “Utakmicu smrti”, kada su bivši igrači Dinama igrali protiv nacističke momčadi te su nakon iste strijeljani.

Zbog ratnih neprilika u Ukrajini klub svoje domaće utakmice igra u Lublinu (Poljska) te je sastavljen od pretežito domaćih igrača od kojih je najvrijedniji Vladyslav Vanat.

Plasman u Konferencijsku ligu došao im je kao utješna nagrada nakon ispadanja od Maccabi Tel Aviva u play offu Europa lige.

Raków Częstochowa – uspon novog poljskog nogometnog lidera

Raków Częstochowa je nogometni klub iz grada Częstochowa u južnoj Poljskoj, osnovan 1921. godine. Iako je dugi niz godina bio u sjeni većih poljskih klubova, posljednjih sezona bilježi nevjerojatan uspon. 

Najveći uspjeh kluba došao je 2023. godine, kada je Raków prvi put u povijesti osvojio naslov prvaka Ekstraklase, poljskog nacionalnog prvenstva.

Uz to, klub je osvojio i dva uzastopna Kupa Poljske (2021. i 2022.).

Trener Marek Papszun bio je ključna figura tog uspona, poznat po modernom pristupu i stvaranju čvrste, disciplinirane momčadi.

Od domaćih igrača u Rakowu danas nastupaju Zoran Arsenić, Fran Tudor i Marko Bulat, dok je do nedavno vrata poljskog kluba čuvao nekadašnji golman Sarajeva- Vladan Kovačević.

Ivan Lopez, nekadašnji igrač Levantea, je najpoznatije ime u trenutnom kadru.

Iako cijenovno nije jedan od najvrijednijih u momčadi definitivno je igrač o kojem ovisi mnogo toga u igri Poljaka.

Na putu do Konferencijske lige izbacivali su Žilinu, Maccabi Haifu i bugarsku Ardu.

U sezoni 2023./24. ostvarili su svoj najveći europski uspjeh plasiravši se u grupnu fazu europske lige gdje su u grupi s Atalantom, Sportingom i Sturmom zauzeli posljednje mjesto s 4 osvojena boda.

Domaće utakmice igraju na stadionu Miejski.

Grad Częstochowa najpoznatiji je kao vjersko središte Poljske i dom čuvene Crne Gospe na Jasnoj Góri, ali zahvaljujući Rakówu sve češće dolazi i na nogometnu kartu Europe.

BK Häcken: od lokalnog kluba do nacionalnog prvaka i europskog predstavnika

BK Häcken je nogometni klub iz Göteborga, osnovan 1940. godine na otoku Hisingen, dijelu švedskog lučkog grada poznatog po industriji i multikulturalnosti.

Göteborg je domaćin mnogih kulturnih događaja, uključujući Göteborg Film Festival – najveći filmski festival u nordijskim zemljama, te Way Out West, jedan od vodećih glazbenih festivala u Europi.

Iako je dugo bio u sjeni gradskih rivala poput IFK Göteborga, klub je posljednjih godina postao ozbiljan igrač u švedskom nogometu. 

Svoj povijesni prvi naslov švedskog prvaka osvojili su 2022. godine, a iste godine izborili su i nastup u europskim natjecanjima, uključujući kvalifikacije za Ligu prvaka i nastup u UEFA Europskoj ligi.

Danas ih s klupe predvodi Jens Gustafsson, nekadašnji trener Hajduka.

Häcken je poznat i po jakom omladinskom pogonu čemu u prilog ide činjenica da je trenutno njihov najvrijedniji igrač devetnaestogodišnji izdanak škole – Pontus Dahbo.

Nakon eliminacije iz Europske lige od norveškog Branna, u play off-u Konferencijske lige svladali su rumunjski Cluj riješivši pitanje prolaska već u prvoj utakmici gdje su na domaćem terenu slavili s visokih 7:2.

Domaće utakmice igraju na Bravida Areni koja zbog blizine između igrača i navijača pruža odličnu atmosferu,a igra se na umjetnoj travi.

Lincoln Red Imps – vladari gibraltarskog nogometa s povijesnim europskim iskorakom

Lincoln Red Imps je najtrofejniji nogometni klub iz Gibraltara, osnovan 1976. godine, i istinska je nogometna institucija u toj maloj britanskoj prekomorskoj teritoriji. 

Klub je osvojio više od 20 domaćih prvenstava, uključujući niz od 14 uzastopnih titula između 2003. i 2016. godine.

Najpoznatiji trenutak u povijesti kluba dogodio se 2016., kada su u kvalifikacijama za Ligu prvaka senzacionalno pobijedili škotski Celtic s 1:0, što je odjeknulo u cijeloj Europi.

Među istaknutim igračima bio je dugogodišnji kapetan Roy Chipolina, a značajnu ulogu u trenerskom razvoju kluba imali su stručnjaci poput Julio Ribasa, koji je doveo više profesionalizma i ambicije u rad kluba.

Lincoln svoje utakmice igra na Victoria Stadiumu, jedinom većem stadionu u zemlji, a grad Gibraltar – smješten na istoimenoj stijeni s pogledom na Sredozemno more – nudi jedinstven spoj britanske kulture i mediteranskog okruženja. 

Klub nije samo dominantan na domaćoj sceni, već je i simbol nogometne ambicije male zajednice koja se želi dokazati na europskoj razini.

Do Konferencijske lige došli su nakon uvjerljivog ispadanja od portugalske Brage u play off-u eurospke lige s ukupnih 9:1.

5147f55b-3e91-4573-85fb-20d77b6b9e1e

Zrinjski saznao protivnike, pred Plemićima novi europski izazovi

Mostarski Zrinjski doznao je protivnike u ligaškoj fazi UEFA Konferencijske lige. Ždrijebom održanim u petak odlučeno je da će Plemići igrati protiv Rapida Beč, Dinama Kijev, Mainza, Lincoln Red Impsa, Rakowa i švedskog Häckena.

Tri utakmice Zrinjski će igrati na domaćem terenu u Mostaru – protiv Rapida, Lincolna i Häckena – dok ga gostovanja čekaju u Kijevu, Mainzu i kod Rakowa. Redoslijed odigravanja susreta odredit će UEFA do nedjelje.

Format natjecanja predviđa da svih 36 klubova čini jedinstvenu tablicu. Nakon šest kola, prvih osam momčadi izborit će izravni plasman u osminu finala, dok će klubovi od 9. do 24. mjesta igrati doigravanje za ulazak u osminu finala. Najlošijih 12 ispada iz Europe.

515442020_1403792404799927_2948010278958074627_n

Poznato koliko je do sada Zrinjski zaradio u Europi

Nakon što je u play-offu Europske lige zaustavljen od nizozemskog Utrechta (0:2 u Mostaru i 0:0 u gostima), mostarski Zrinjski pokazao je da se može ravnopravno nositi i s klubovima iz najjačih europskih liga.

Iako nije izborio Europsku ligu, Plemići nastavljaju svoj europski put u grupnoj fazi UEFA Konferencijske lige, a uz sportski uspjeh stigla je i značajna financijska nagrada.

Prema podacima platforme Football Meets Data, Zrinjski je do sada inkasirao oko 5,46 milijuna eura.

Put kroz kvalifikacije donio je 700 tisuća eura, dok je sam plasman u Konferencijsku ligu vrijedan 3,17 milijuna eura. Dodatnih 1,2 milijuna eura klub će prihodovati kroz market pool, odnosno raspodjelu prihoda od TV prava, dok na osnovu desetogodišnjeg koeficijenta Zrinjskom pripada još 390 tisuća eura.

Sveukupno, mostarski klub je osigurao više od 5,4 milijuna eura, što je za naše prilike ogroman iznos koji se može usmjeriti u jačanje momčadi i daljnji razvoj infrastrukture.

utrecht-holland-hd

Povijest, kultura i nogomet: Utrecht dočekuje Zrinjski u srcu Nizozemske

Utrecht je grad smješten u srcu Nizozemske, prepun bogate povijesti i kulturnog značaja. Osnovan u rimskom razdoblju, kroz stoljeća je postao jedno od najvažnijih nizozemskih središta.

Danas ima oko 350.000 stanovnika i jedno od najvažnijih sveučilišta u zemlji, Sveučilište u Utrechtu, koje je među najvećima i najprestižnijima u Europi. Grad je prepun života, mladih ljudi i inovacija, dok istovremeno čuva svoju povijest i tradiciju.

Utrecht je poznat po svojim povijesnim građevinama, a najistaknutija je katedrala sv. Martina, poznata i kao Domtoren, koja je najviši vjerski objekt u Nizozemskoj. Stari grad Utrechta, prepun kanala, kuća uz vodu i uskih uličica, čini da se osjećate kao da ste zakoračili u prošlost, dok moderni kafići, galerije i restorani daju gradskom životu energiju i dinamiku. Grad je postao pravi kulturni centar u Nizozemskoj, s brojnim muzejima, galerijama, knjižnicama i kazalištima.

Nogometni klub FC Utrecht: Tradicija, uspjesi i legende

Nogometni klub FC Utrecht osnovan je 1970. godine, a od tada je postao jedan od najpoznatijih nizozemskih klubova. Iako nikada nisu osvojili titulu prvaka, tri puta su osvajali Kup Nizozemske (1985, 2003, 2016).

FC Utrecht je poznat po svom stilu igre, usmjerenom na brzu, dinamičnu igru koja često uključuje mlade talente. Klub je kroz povijest uvijek imao sposobnost izgraditi kvalitetne momčadi koje su se natjecale u vrhu nizozemskog nogometa.

Među najpoznatijim legendama kluba su:

Ruud Gullit – Jedan od najvećih nizozemskih nogometaša svih vremena, koji je svoju karijeru započeo upravo u Utrechtu, prije nego što je postao zvijezda u Milan i Chelsea.

Marco van Ginkel – Započeo je svoju karijeru u Utrechtu, a kasnije se preselio u Chelsea, gdje je postao prepoznatljiv na međunarodnoj sceni.

Wout Brama – Dugogodišnji vezni igrač FC Utrechta, poznat po svojoj borbenosti i vođenju igre, koji je postao jedan od ključnih igrača tijekom 2010-ih godina.

Bartosz Bożek – Poljski napadač koji je u 90-im godinama postao velika zvijezda kluba, donoseći im važne pobjede u domaćim natjecanjima.

Upravo zahvaljujući takvim igračima, FC Utrecht je stekao reputaciju kluba koji njeguje mlade talente i stvara dugoročne uspjehe.

Stadion Galgenwaard: Srce nogometne strasti u Utrechtu

Stadion Galgenwaard je domaći stadion FC Utrechta, koji je smješten na južnim rubovima grada. Otvoren 1936. godine, stadion je prošao kroz nekoliko modernizacija i danas ima kapacitet od 23.000 gledatelja.

Iako nije jedan od najvećih stadiona u Nizozemskoj, Galgenwaard ima nevjerojatnu atmosferu i poznat je po tome što je vrlo kompaktan, što omogućuje intenzivnu interakciju između igrača i navijača.

Foto: HŠK Zrinjski

Rasterećeni Zrinjski u Nizozemskoj zaključuje kvalifikacije

Osam utakmica, četiri protivnika i dva trenera u nešto više od mjesec dana brojčani su pokazatelji nikada burnijeg kvalifikacijskog ciklusa za Plemiće.

Kao glavni lik nekog akcijskog filma u kojeg gledatelji polažu svoje nade te se s njim identificiraju dok on prolazi kroz mnoge nedaće i prepreke, Zrinjski je tražio svoj put do postavljenog cilja – jesen u Europi.

Iako je na trenutke djelovalo neizvjesno, na kraju se ta neizvjesnost ispostavila kao trik scenariste da gledatelje drži budnim i na trenutak ih stavi u stanje uma gdje će pomisliti kako ovaj film možda ipak neće imati sretan kraj, da će glavni lik ostati poražen.

Istini za volju, u jednom trenutku se zaista uvukla sumnja u sve navijače da bi Zrinjski možda mogao pokleknuti bez obzira na to što mu je povlašteni status kroz ždrijeb nudio novu priliku nakon svakog pretkola.

Opravdano ili ne, zaključite sami.

Virtus

Kada je UEFA sredinom lipnja u jutarnjim satima skratila popis mogućih protivnika Zrinjskog na samo četiri imena, tri su se u vrlo kratkom vremenu izdvojila kao najnepoželjniji, a ovaj četvrti je postao personifikacija sreće – ne Fortuna, već Virtus.

Želja mnogih postala je stvarnost Plemićima koji su tako voljom kuglica za prvu prepreku u kvalifikacijama za Ligu prvaka dobili predstavnika San Marina – Virtus.

Na papiru lagan, a u stvarnosti dosta tvrd orah kojeg je Zrinjski na kraju prošao s ukupnih 4:1 uz dosta upitnika.

Slovan i trenerska smjena

S mislima kako su to bile tek prve utakmice nakon priprema, ali uzdajući se u zakonitost velikih brojeva više nego u dobre predstave na terenu, Plemići su krenuli put Bratislave.

Ono što je trebalo biti rješavano u Mostaru, riješeno je u 62. minuti dvoboja u Bratislavi kada je Marko Tolić pogodio za 3:0.

Duboko u nadoknadi Slovaci su otišli na 4:0 pa je tako uzvrat postao formalnost u kojoj je tek na četiri minute oživjela nada u još jedan povijesni preokret Zrinjskog.

Jakov Pranjić je pogodio za 2:0, a David Strelec s dva pogotka postavio konačnih 2:2.

Ispadanje od Slovana svojim mjestom na klupi platio je trener Mario Ivanković.

Dojam je kako je to reakcija na kumulaciju svih blijedih predstava koje je Zrinjski do tada pružao pod Ivankovićem, a ne izravna posljedica eliminacije s obzirom na to da, ma kako god zvučalo prolazno, Slovan je ipak višestruko skuplja i iskusnija ekipa od Zrinjskog.

Igor Štimac, prolaz Breidablika i svježa krv

Mnogo se tih dana spekuliralo o nasljedniku Marija Ivankovića na klupi Zrinjskog.

U kombinacijama su bili Silvio Čabraja, Mislav Karoglan, a u jednom trenutku i Igor Jovičević.

Na kraju, izbor je pao na drugog Igora, Igora Štimca koji je stigao pred najvažniji dvomeč sezone, onaj s Breidablikom čiji je prolaz osiguravao ligašku fazu konferencijske lige.

S ukupnih 3:2 i prolaskom dalje Štimac je barem na kratko isplovio u mirnije vode te će se njegov rad konkretnije moći ocjenjivati tek nakon reprezentativne pauze i dobivanja vremena neophodnog za rad s ekipom, što je i sam već nekoliko puta ponovio.

Za sada djeluje kako je Štimac ispravno detektirao manjkavosti ali i dobre strane ekipe, a u prilog mu ne ide veliki broj odgođenih utakmica s početka prvenstva i ritam četvrtak-nedjelja koji će pratiti Zrinjski do kraja godine, pa je potrebna žurna adaptacija na isti.

Zrinjskom bi se uskoro trebale priključiti i prinove od kojih su svakako najveća očekivanja od Nevena Đuraseka.

Svježa krv i roster koji bi postao širi i kvalitetom, a ne samo brojkom, neophodni su kako bi ekipa mogla ispratiti sve zahtjeve koji će se pred njih staviti do kraja ove godine.

Za kraj-Utrecht

Dugo ljeto za nogometaše Zrinjskog u četvrtak će dobiti svoj konačni epilog poslije kojega će biti jasno u kojem europskom natjecanju će Plemići ove sezone nastupati.

Na gostovanju kod Utrechta Zrinjskom je potrebna pobjeda od barem dva gola razlike kako bi svoju sudbinu krojili kroz produžetke.

Međutim, Zrinjski bez rezultatskog imperativa “nema što izgubiti” u ovoj utakmici, no sigurno da bi predstavljanje u dobrom svjetlu na izazovnom europskom gostovanju povećalo samopouzdanje ekipe i poslalo poruku svim potencijalnim europskim takmacima da se ove jeseni ne planira biti samo u ulozi izletnika kroz Europu.

Također, obaveza svakog sudionika utakmice je da zna kako se ime Zrinjskog ni u kojem slučaju ne smije vezivati uz blijede partije i nedovoljno pružanje otpora protivniku ma kako god se on zvao.

Prva utakmica protiv Utrechta jasan je pokazatelj da Zrinjski u svojim redovima ima kvalitetu da se suprotstavi financijski moćnijim i na papiru jačim klubovima od sebe.

Ono što može brinuti trenera Igora Štimca je realizacija.

Upravo je sterilnost pred golom protivnika omogućila Utrechtu da pod Bijelim Brijegom sačuva svoju mrežu te da na kraju rezultat na semaforu pokazuje 0:2 za protivnika.

Kada govorimo o domaćem natjecanju slično se provukao i Široki Brijeg, a dvoboj sa Željezničarom bio je neuspjeli eksperiment kao opomena stručnom stožeru da premijerligaški tereni ne praštaju ad hoc ideje.

Bez obzira na to što navijači mogu biti zadovoljni s većinom viđenog na terenu, rezultat je ono što se na kraju piše i broji. Premijer liga je kolijevka iz koje se jedino može doći na europsku scenu, a dopadljivost bez rezultata samo privremeno donosi mir.

Zrinjski u svom identitetu sadržava sve što je potrebno da iz ovog “kriznog” razdoblja izađe jači, to nije potrebno dokazivati, ali je itekako došlo vrijeme za to ponovno prikazivati.

Foto: HŠK Zrinjski

520553094_1400181501827684_7805998694923341375_n

Zrinjski nemoćan u Sarajevu

Nogometaši Zrinjskog upisali su poraz u petom kolu Premijer lige BiH, nakon što su na stadionu Grbavica poraženi od domaćeg Željezničara rezultatom 2:0. Mostarski sastav tako i dalje ostaje bez pobjede u novoj sezoni, a na teškom gostovanju nisu uspjeli kapitalizirati posjed i blagu inicijativu u drugom dijelu susreta.

Utakmica je krenula burno. Već u desetoj minuti Željezničar je zatresao mrežu Zrinjskog, no pogodak je poništen nakon intervencije VAR-a. Sudac Haris Halkić je, pregledavši snimku, utvrdio da je u začetku akcije bilo igranja rukom Danija Lagumdžije, zbog čega se rezultat nije mijenjao. Premda se radi o minimalnom kontaktu, pravila su jasna i gol je opravdano poništen.

Unatoč ranom upozorenju, Zrinjski nije uspio uspostaviti svoju igru. Strateg Plemića Igor Štimac postavio je ofenzivnu formaciju s Bilbijom i Šikanjićem u špici, dok je Kiš djelovao nešto povučenije, no izostala je konkretna prijetnja prema golu domaćih.

Kazna za neodlučnost stigla je u prvoj minuti sudačke nadoknade. Pejić je pobjegao obrani Zrinjskog i preciznim udarcem doveo Plave u vodstvo. VAR je i ovoga puta imao posla, ali ovoga puta bez intervencije – pogodak je priznat.

Početak drugog dijela donio je dodatne probleme za mostarsku momčad. Već u 49. minuti Vinicius je, nakon brze kontre i asistencije Pejića, povisio na 2:0 i praktično zaključio pitanje pobjednika.

Zrinjski je potom pokušavao doći do pogotka, no bez ozbiljne prijetnje za golmana Muftića. Štimac je osvježio sastav, uveo nove igrače i pokušao promijeniti ritam, ali bez konkretnog učinka.

Nakon susreta, trener Zrinjskog istaknuo je kako su posljedice europske utakmice u četvrtak ostavile trag na momčadi.

Platili smo cijenu ritma koji trenutačno teško pratimo. Iza nas je iscrpljujuća utakmica protiv Utrechta, a večeras nas je Željezničar natjerao na dosta pogrešaka svojom agresijom i dugim loptama. Nismo odgovorili kako smo trebali, rekao je Štimac i dodao:

Vidjeli smo večeras da roster postoji, ali dobro će nam doći i igrači koji još nemaju pravo nastupa. Kratki smo jedino u sredini, gdje treba više energije, znanja i lucidnosti.

7c26cb22-7a02-4f2a-a846-baa684bd5fd1

Zrinjski ide po bodove u Sarajevu: Fali nam golova, ali energije ima

Zrinjski ulazi u razdoblje koje bi moglo biti presudno za cijelu sezonu. Odgođena tri susreta sada im se vraćaju kao dodatni teret, pa uz prvenstvo i europske nastupe momčad Igora Štimca očekuje vrlo gust raspored. Sljedeći ispit nosi ih na Grbavicu, gdje ih čeka neporaženi Željezničar.

Mostarci iza sebe imaju iscrpljujući ogled s Utrechom, a trener Plemića svjestan je da momčad mora pronaći način kako ostati svježa i spremna za novi derbi.
Iza nas je teška utakmica protiv Utrechta. Moramo vidjeti koliko imamo energije nakon Utrechta i s kojim kadrom krenuti u ovu ozbiljnu utakmicu. Naš najveći problem je završnica – disciplina i energija postoje, publika to vidi, ali fali nam gol. Moramo raditi više na realizaciji i dati igračima samopouzdanje kako bi pred protivničkim vratima izgledali bolje.

Zrinjski u Sarajevo putuje s jasnom namjerom.
Naša je želja osvojiti tri boda i time se što prije priključiti vrhu. Znamo da nas čeka jak protivnik i dobra atmosfera, ali idemo otvoreno po pobjedu.

Dio novinara zanimalo je kada će debitirati Milan Šikanjić, jedno od novih lica u svlačionici. Štimac poručuje da će njegov trenutak doći.
Igrač vrijedno trenira, pokazuje kvalitetu pred golom, ali postoje elementi koje želim korigirati. Njegova će šansa doći kada bude najbolje i za njega i za momčad. Ima i administrativnih stvari koje treba riješiti s boravišnim i radnim dozvolama. Svi igrači rade naporno i jasno im je – teren je jedino mjerilo.

Upitan o rivalu, strateg Plemića nije imao dilemu:
Željezničar je dovoljno kvalitetan da nadoknadi izostanke. Mi smo fokusirani na vlastiti napredak, ali i pripremamo se da prepoznamo gdje nam protivnik može stvoriti probleme i kako to spriječiti.

Utakmica se igra u nedjelju u 21 sat na Grbavici. Glavni sudac je Haris Halkić, uz pomoćnike Amera Macića i Davora Belju. U VAR sobi bit će Antoni Bandić, čije izuzeće su iz Željezničara tražili, ali bez uspjeha.

toni-sunjic

Plemić!

Ako se zaigrate i ChatGPT upitate ponešto o Hrvatskom športskom klubu Zrinjski, jedna od istaknutih informacija koje ćete dobiti je ona da klub nosi nadimak “Plemići” uz dodatak da taj nadimak odražava bogatu povijest kluba, te simbolizira ponos, karakter i čast.

Zrinjski je kroz svoju povijest imao velikih igrača i “vojnika” kluba, ali nije imao toliko “pravih” Plemića. Zato, kada govorimo o pravim Plemićima svi navijači će imati svoje favorite koji po njihovom mišljenju spadaju u tu kategoriju, a jedno je ime oko kojeg će se složiti svi – i one mlađe i one starije generacije navijača i kroničara mostarskog prvaka.

U uvodu valja dodati i da je Mostar nerijetko najkritičniji i najoštriji prema svojima, igračima koji su djeca ovog grada. Pred njih su uvijek postavljena najveća očekivanja i njima se i one najmanje greške mjere “krupnim mjerilima”. Kad već spominjemo Mostar onda znate i da je Mostar pun “šupljih priča”, fora, anegdota i svih tih šala koje daju štih ovom gradu i koje čine duh samog grada.

Negdje prije godinu i pol, Mostarom je kružila priča da je nakon povratka u Plemiće jedan nogometaš odlučio svoje prve (pošteno) zarađene novce u svom matičnom klubu podijeliti radnoj zajednici istog. Da je u tom kontekstu (uz dužno poštovanje prema svima, a neki su možda uradili i više) spomenut bilo koji drugi nogometaš u Mostaru bi istu tu priču odmah ocijenili šupljom. Ovaj put to nije bilo tako. Mostarci, poznavajući o kome se radi, samo su se osmjehnuli i vjerojatno ponovili tisuću puta: “Šunka, legenda”.

Bila priča istinita ili plod mašte nekog Mostarca, u nju je bilo lako povjerovati svima koji iole poznaju Tonija Šunjića. Ne bi to bio prvi put da Toni pokaže da ima veliko srce, baš kao što je i puno puta pokazao da ima karakter, čast, predanost i volju. Sve ono što najzagriženiji navijači kluba očekuju od jednog Plemića.

Toni Šunjić – Plemić

Toni Šunjić ili kako ga mnogi od milja zovu “Šunka” prošao je sve omladinske kategorije Zrinjskog i debitirao u užarenom Beogradu. Brzo je privukao pažnju brojnih klubova te na kraju ostvario jako respektabilnu karijeru koja traje više od 18 godina i tijekom koje je nastupao i na Svjetskom prvenstvu.

Gdje god igrao, bili to Stuttgart, Palermo, Kortrijk ili daleke Rusija i Kina, uvijek je bio na raspolaganju i svome klubu i svome gradu. Oprostit ćete nam na mogućoj patetici, ali vrijedi izdvojiti da se radi o momku koji je iz svih spomenutih gradova i država tiho i bez ikakve pompe sudjelovao u raznim humanitarnim akcijama u Mostaru te pomogao brojnim obiteljima kao i klubu.

Prije godinu i pol odlučio se vratiti i završiti karijeru u svom Zrinjskom. U tih 18 mjeseci s klubom je osvojio tri trofeja u koja je ugradio svoj doprinos, a navijačima će iz ovog razdoblja dvije scene ostati posebno urezane u sjećanje. Prva je s početka prošle sezone kada krvave glave i s kapetanskom vrpcom oko ruke vodi svoje suigrače u derbiju protiv Borca, a druga je s kraja sezone u Posušju kada staje u obranu navijača svoga kluba i zbog toga završava u policijskoj stanici.

Nakon naporne sezone razmišljao je o igračkoj mirovini, ali je na nagovor glavnih i odgovornih u klubu odlučio produžiti ugovor na još godinu dana i ostati kao produžena ruka trenera i mentor mladim igračima.

Nažalost, kako pišu mediji, to je trajalo samo dva mjeseca. Da ne idemo previše u širinu, prema riječima trenera Igora Štimca, on je s Tonijem obavio razgovore i poručio mu da neće mnogo računati na njega u nastavku sezone i savjetovao mu da razmisli da od zime krene na određene edukacije i priključi se njegovom stožeru. On je to odbio i navodno odlučio odmah napustiti klub i time vjerojatno i završiti svoju igračku karijeru.

Moguće da je trener to malo uljepšao i istina je vjerojatno negdje između toga i mostarskih priča, ali ono što je gotovo sigurno je da Tonijevu verziju nikada nećemo čuti. Jednostavno nije takva osoba, neće nikada pričati protiv kluba i ako već ide, u mirovinu će otići kao i što je sve do sada radio. Bez pompe i lovorika. Tiho. Časno. Plemićki.

I upravo u tome leži najveći problem u ovoj priči. Možda su pogriješili u klubu, možda je pogriješio Igor Štimac što je donio ovu odluku, možda je pogriješio Toni Šunjić što je odlučio ranije otići. Bilo kako bilo, klub kao HŠK Zrinjski ne smije dopustiti ovakve rastanke s legendama. S legendama – da. Toni Šunjić je sa svojih 37 godina legenda ovog kluba.

Slažemo se da nijedan igrač ne smije biti veći od kluba. Slažemo se i da igrači ne volontiraju i da su plaćeni za ono što rade. Ali, mora postojati neka razlika. Ne možemo i nećemo na isti način gledati Tonija i neke igrače koji će napustiti Mostar s istekom ugovora. Ako se već trebamo oprostiti, onda se klub ne smije na isti način oprostiti od Tonija Šunjića i nekih prolaznih igrača. Od Tonija Šunjića se ne oprašta Facebook postovima i eventualnom plaketom s brojem nastupa.

Volimo si tepati da smo europski i gospodski, a upravo su ovo situacije u kojima to treba pokazati. Moramo više cijeniti ovakve igrače i ako je već moralo biti na takav način, nadamo se da će Toni barem dobiti priliku oprostiti se od svog stadiona i svojih navijača pred punom tribinom na nekoj od predstojećih europskih utakmica.

I za kraj dvije stvari. Prva. Ne tražimo krivca, ako krivca uopće ima. Ali želimo kao navijači uputiti jedan poziv. Ako su donesene odluke, i jedne i druge strane, plod loše komunikacije, vrućih glava i mentaliteta kojeg ovo podneblje nosi, onda pozivamo: s jedne strane klub zajedno s trenerom, a s druge strane Tonija da preispitaju svoje odluke. Za dobrobit Zrinjskog.

Druga stvar. Podijelit ćemo s vama riječi jednog forumaša:

Ne radi se uopće o pitanju patetika ili nije… Nama nedostaje 50-ak godina otete povijesti, koje mnogi mlađi ovdje spominju puno češće nego mi stariji. U to zlatno doba nogometa klubovi su stvarali ime, crtice za povijest, imena za povijest.

Mi s tim kasnimo i ne smijemo olako uzimati stvari. A, TŠ je jedna od osoba koja ispunjava sve kriterije u ovom trenutku da bude ime naše povijesti. Nisam vidovnjak da sutra predviđam, ali jučer i danas dobro poznajem.

Nemamo sve info pa ću sačekati, ali u startu, gledajući dosadašnji život i djelo, Toni je jedan od nas.

Toni je jedan od nas. Bio je to i jučer. I danas. I sutra.

IMG_1384

Zrinjski borben, Utrecht iskoristio svoje prilike

Nogometaši Zrinjskog poraženi su u prvoj utakmici play-offa Europske lige u Mostaru od nizozemskog Utrechta rezultatom 0:2. Iako konačan ishod sugerira uvjerljivu pobjedu gostiju, domaći su imali više izglednih prilika i mogu žaliti što barem jednom nisu zatresli mrežu.

Nakon početnog ispitivanja snaga, Plemići su prvi zaprijetili preko Dujmovića, ali se vratar Vassilis Barkas istaknuo obranom. U 39. minuti stigao je ključni trenutak – nakon ubačaja s krila lopta je pogodila Petra Mamića u ruku, a sudac Georgi Kabakov uz pomoć VAR-a dosudio je kazneni udarac. David Min bio je precizan, iako je Karačić loptu dotaknuo.

Do kraja prvog dijela Zrinjski je mogao poravnati, no Mikić je u situaciji jedan na jedan naišao na još jednu veliku obranu Barkasa, dok je Bilbija pogodio vratnicu.

U drugom dijelu domaći su nastavili s pritiskom. Bilbija je u 49. minuti ponovno glavom prijetio nakon kornera, a minutu kasnije Mikić je pogodio gredu. Ipak, gosti su znali uzvratiti – Jensen je glavom pucao iz blizine, ali je Karačić sjajno reagirao.

Kako je utakmica odmicala, Zrinjski je sve više pritiskao, a Utrecht vrebajući priliku iz kontranapada stigao je do drugog pogotka. U 83. minuti Zechiel je ubacio s lijeve strane, a Jensen glavom pogodio za 0:2. Do kraja susreta domaći su ostali i s igračem manje, jer je Petar Mamić dobio drugi žuti, odnosno crveni karton.

Veliku ulogu odigrali su i vremenski uvjeti. Kiša koja je neumorno padala u Mostaru značajno je otežala igru, no to nije spriječilo navijače Zrinjskog da ispune tribine i glasno bodre svoju momčad.

Trener Igor Štimac unatoč porazu pohvalio je svoje igrače:
Gorčina nakon ovakvog rezultata. Mogu jedino čestitati igračima na htijenju, pameti i mudrosti i svemu što su pokazali večeras. Predstavili su klub na najvišoj mogućoj razini i izdominirali kvalitetnog protivnika, ali nedostaju golovi. Za njih se igra. Tu je Utrecht kvalitetniji. Dva puta dođu i zabiju jedan gol. Ta razlika nas dijeli od velikog iskoraka, ali radit ćemo. Bit ćemo uporni. Gradim mentalni sklop naše ekipe da igramo kreativan nogomet napadanja, nogomet dolazaka u prazne prostore i brzih kombinacija. Imamo dobre igrače, mladosti, senatora, tako da se ne bojim ničega.

Štimac je naglasio i da se momčad mora brzo okrenuti domaćem prvenstvu:
Želim zaboraviti ovo što prije i okrenuti se Želji, jer nas čeka ono što moramo ostvariti. Bit će teško očekivati nešto spektakularno u uzvratu, jer u porazu od 2:0 kod kuće treba malo i kalkulirati. Neću ništa govoriti unaprijed.

Posebno je bio nezadovoljan suđenjem bugarskog arbitra Georgija Kabakova:
Mislim da će i kontrolor reći svoje i da neće dobiti prolaznu ocjenu. Ovo je suđenje koje nikako ne pripada Europskoj ligi.

Uzvrat se igra za sedam dana, a u njemu će Zrinjski tražiti čudo kako bi izborio plasman u skupine Europske lige.