Osam utakmica, četiri protivnika i dva trenera u nešto više od mjesec dana brojčani su pokazatelji nikada burnijeg kvalifikacijskog ciklusa za Plemiće.
Kao glavni lik nekog akcijskog filma u kojeg gledatelji polažu svoje nade te se s njim identificiraju dok on prolazi kroz mnoge nedaće i prepreke, Zrinjski je tražio svoj put do postavljenog cilja – jesen u Europi.
Iako je na trenutke djelovalo neizvjesno, na kraju se ta neizvjesnost ispostavila kao trik scenariste da gledatelje drži budnim i na trenutak ih stavi u stanje uma gdje će pomisliti kako ovaj film možda ipak neće imati sretan kraj, da će glavni lik ostati poražen.
Istini za volju, u jednom trenutku se zaista uvukla sumnja u sve navijače da bi Zrinjski možda mogao pokleknuti bez obzira na to što mu je povlašteni status kroz ždrijeb nudio novu priliku nakon svakog pretkola.
Opravdano ili ne, zaključite sami.
Virtus
Kada je UEFA sredinom lipnja u jutarnjim satima skratila popis mogućih protivnika Zrinjskog na samo četiri imena, tri su se u vrlo kratkom vremenu izdvojila kao najnepoželjniji, a ovaj četvrti je postao personifikacija sreće – ne Fortuna, već Virtus.
Želja mnogih postala je stvarnost Plemićima koji su tako voljom kuglica za prvu prepreku u kvalifikacijama za Ligu prvaka dobili predstavnika San Marina – Virtus.
Na papiru lagan, a u stvarnosti dosta tvrd orah kojeg je Zrinjski na kraju prošao s ukupnih 4:1 uz dosta upitnika.
Slovan i trenerska smjena
S mislima kako su to bile tek prve utakmice nakon priprema, ali uzdajući se u zakonitost velikih brojeva više nego u dobre predstave na terenu, Plemići su krenuli put Bratislave.
Ono što je trebalo biti rješavano u Mostaru, riješeno je u 62. minuti dvoboja u Bratislavi kada je Marko Tolić pogodio za 3:0.
Duboko u nadoknadi Slovaci su otišli na 4:0 pa je tako uzvrat postao formalnost u kojoj je tek na četiri minute oživjela nada u još jedan povijesni preokret Zrinjskog.
Jakov Pranjić je pogodio za 2:0, a David Strelec s dva pogotka postavio konačnih 2:2.
Ispadanje od Slovana svojim mjestom na klupi platio je trener Mario Ivanković.
Dojam je kako je to reakcija na kumulaciju svih blijedih predstava koje je Zrinjski do tada pružao pod Ivankovićem, a ne izravna posljedica eliminacije s obzirom na to da, ma kako god zvučalo prolazno, Slovan je ipak višestruko skuplja i iskusnija ekipa od Zrinjskog.
Igor Štimac, prolaz Breidablika i svježa krv
Mnogo se tih dana spekuliralo o nasljedniku Marija Ivankovića na klupi Zrinjskog.
U kombinacijama su bili Silvio Čabraja, Mislav Karoglan, a u jednom trenutku i Igor Jovičević.
Na kraju, izbor je pao na drugog Igora, Igora Štimca koji je stigao pred najvažniji dvomeč sezone, onaj s Breidablikom čiji je prolaz osiguravao ligašku fazu konferencijske lige.
S ukupnih 3:2 i prolaskom dalje Štimac je barem na kratko isplovio u mirnije vode te će se njegov rad konkretnije moći ocjenjivati tek nakon reprezentativne pauze i dobivanja vremena neophodnog za rad s ekipom, što je i sam već nekoliko puta ponovio.
Za sada djeluje kako je Štimac ispravno detektirao manjkavosti ali i dobre strane ekipe, a u prilog mu ne ide veliki broj odgođenih utakmica s početka prvenstva i ritam četvrtak-nedjelja koji će pratiti Zrinjski do kraja godine, pa je potrebna žurna adaptacija na isti.
Zrinjskom bi se uskoro trebale priključiti i prinove od kojih su svakako najveća očekivanja od Nevena Đuraseka.
Svježa krv i roster koji bi postao širi i kvalitetom, a ne samo brojkom, neophodni su kako bi ekipa mogla ispratiti sve zahtjeve koji će se pred njih staviti do kraja ove godine.
Za kraj-Utrecht
Dugo ljeto za nogometaše Zrinjskog u četvrtak će dobiti svoj konačni epilog poslije kojega će biti jasno u kojem europskom natjecanju će Plemići ove sezone nastupati.
Na gostovanju kod Utrechta Zrinjskom je potrebna pobjeda od barem dva gola razlike kako bi svoju sudbinu krojili kroz produžetke.
Međutim, Zrinjski bez rezultatskog imperativa “nema što izgubiti” u ovoj utakmici, no sigurno da bi predstavljanje u dobrom svjetlu na izazovnom europskom gostovanju povećalo samopouzdanje ekipe i poslalo poruku svim potencijalnim europskim takmacima da se ove jeseni ne planira biti samo u ulozi izletnika kroz Europu.
Također, obaveza svakog sudionika utakmice je da zna kako se ime Zrinjskog ni u kojem slučaju ne smije vezivati uz blijede partije i nedovoljno pružanje otpora protivniku ma kako god se on zvao.
Prva utakmica protiv Utrechta jasan je pokazatelj da Zrinjski u svojim redovima ima kvalitetu da se suprotstavi financijski moćnijim i na papiru jačim klubovima od sebe.
Ono što može brinuti trenera Igora Štimca je realizacija.
Upravo je sterilnost pred golom protivnika omogućila Utrechtu da pod Bijelim Brijegom sačuva svoju mrežu te da na kraju rezultat na semaforu pokazuje 0:2 za protivnika.
Kada govorimo o domaćem natjecanju slično se provukao i Široki Brijeg, a dvoboj sa Željezničarom bio je neuspjeli eksperiment kao opomena stručnom stožeru da premijerligaški tereni ne praštaju ad hoc ideje.
Bez obzira na to što navijači mogu biti zadovoljni s većinom viđenog na terenu, rezultat je ono što se na kraju piše i broji. Premijer liga je kolijevka iz koje se jedino može doći na europsku scenu, a dopadljivost bez rezultata samo privremeno donosi mir.
Zrinjski u svom identitetu sadržava sve što je potrebno da iz ovog “kriznog” razdoblja izađe jači, to nije potrebno dokazivati, ali je itekako došlo vrijeme za to ponovno prikazivati.
Foto: HŠK Zrinjski